Intervju

Intervju: Damir Avdić, američki, ili ipak bosanski psiho?

Prije nego što je počeo koncert, on mi je rekao, znaš šta, ako dođe policija, ti se ništa ne brini, ja ću to sve srediti, samo da znaš da sviraš ilegalno, sinoć su nam zatvorili klub

Intervju Ante Tomić: Teror koji neobrazovani i nekulturni žele provoditi nad obrazovanjem i kulturom je nesnosan

Mi u Hrvatskoj, u ovome trenutku, imamo jednu užasnu vlast, ali nemamo rezervno rješenje. Nemamo opoziciju koja bi mogla preuzeti vlast. Socijaledmokratska opozicija je u jednom takvom stanju, da čak ni ja, koji očajnički žudim za promjenama, ne bih glasao za socijaldemokrate. Situacija je zapravo bezizlazna

Intervju Boris Buden: Uspon fašizma u EU i Hrvatskoj moguć samo u sklopu krize kapitalizma

Sama činjenica da Njemačkoj ide dobro u Evropi koja se raspada dokaz je krize o kojoj govorim. U krizi kapitalizma nije riječ o tome da je svima gore nego prije, nego da je jednima puno gore dok je drugima puno bolje

Slaven Kovačević: BH vlast se plaši otvaranja poglavlja 23. i 24., zbog toga BiH koče na EU putu

Ako građani žele promijeniti sadašnju, jako lošu vlast, čije rezultate ne osjeća niko osim same vlasti, onda je prema dosadašnjim iskustvima potrebno da na izbore izađe preko 60 posto glasača, jer se time stvaraju uvjeti za formiranje neke nove vlasti, a time i promjene cjelokupne političke paradigme u Bosni i Hercegovini. Odnosno, ako građani žele biti ti koji se pitaju o tome ko će biti njihova vlast, tada oni moraju masovno izaći na izbore i iskazati svoj stav. U suprotnom, stranačke infrastrukture će odlučivati u ime građana, što nije nimalo dobro. Kako drugačije objasniti da predsjednik države može postati neko sa 17-20 posto glasova? U normalnim zemljama, za tako nešto nema demokratskog objašnjenja.

Heather Grabbe: Vraćaju se duhovi prošlosti

"Postoje sličnosti između retorike i slika koje su poznate iz evropske politike u 1930-im godinama, kao što je antisemitska retorika koja dosada nije bila prisutna. Ali, isto tako postoji puno razlika. Živimo u digitalnom dobu, gdje postoje mnogobrojni izvori informacija pa je teško samo jednoj stranci da zauzme cijeli javni prostor”

Zlatar: Ni najgori pesimista nije pomišljao da će biti ovako loše

Mislim da je to zato što vladaju stvarno nazadne snage. Sve više je nekakvih konzervativaca, ljudi koji samo pričaju o nekakvoj tradiciji, o religiji, koje su stvarno prošle prije sto, dvjesto, godina. Vraćaju se tome. Šta se imaš vraćati korijenima, idemo valjda dalje?! Mislim da je to razlog svemu tome, što se sve više mladih ljudi okreće tim nekakvim glupostima, koje stvarno nemaju veze sa XXI vijekom. To me užasno ljuti. Kada neko spomene tradiciju, meni se kosa digne na glavi.

Neven Anđelić: Imamo opasnost od uskrsnuća fašizma širom evropskog kontinenta

Ljude su tokom svih ovih godina uspjeli ubijediti da žive u svijetu u kojem se sve veže za rat, obilježavanje događaja ili ustanovljavanje najnovijih činjenica ko je šta i kada učinio. Zbog toga nema pomaka. Neki kišobran se oformio iznad BiH, a ostatak svijeta ide svojim tokovima. Ovdje nije ni stagnacija, već je unazađivanje društva.

Najbolji od nas će otići: Ovo je posljednji trenutak da otvorimo oči i uradimo nešto za našu budućnost

Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Branko Blanuša tvrdi da je kod nas postalo normalno stanje u kojem podobnost ima prednost u odnosu na znanje, stručnost i kompetencije i da dok god tako bude ovo društvo neće ići naprijed.

Koliko su sigurne atomske elektrane u ekstremnim vremenskim uvjetima?

Na Floridi su zbog tropske oluje Irma iz predostrožnosti isključeno dvije nuklearne elektrane. O opasnostima i zaštiti elektrana u ekstremnim vremenskim uvjetima govori stručnjak za nuklearnu energiju Christoph Pistner.

Ivan Čolović: Preko škole, kulture i sporta nam nameću sistem vjerovanja u čijem središtu je kult nacije

“Nacioanalistička elita u stvari i ne očekuje da narod racionalno sebe shvati, štaviše one koje preporučuju tu vrstu spoznaje ova elita proglašava neprijateljima svog naroda, petom kolonom, samomrscima, autošovinistima i tome slično”

BiH stagnira, problemi isti godinama

Kad gledamo konkretno BiH i perspektivu ljudi, ekonomsku situaciju - naravno da nas cijela situacija može zabrinuti. Napredak nije bio dovoljno veliki, svi problemi su više ili manje isti kao i godinu unatrag. Sada kad je vrijeme predizborne kampanje ja se nadam da se neće izgubiti previše vremena na sukobe, da političari samo nekim populističkim izjavama nabijaju političke poene, a s druge strane zaborave u principu šta ljudi traže od njih. Dakle, ja bih željela da BiH ima uslove za ekonomski rast, radna mjesta za mladu generaciju da mladi ne bi tražili život i posao negdje drugo.

Blagić: Političke stranke u BiH su državu podredile sebi

Dakle, nivo partijskog zapošljavanja je više nego očigledan u svim porama javnog sektora – u javnim ustanovama, javnim preduzećima, administraciji itd. Imate slučajeve gdje ljudi sa kupljenim diplomama na privatnim fakultetima bivaju zaposleni na izmišljena administrativna radna mjesta, a tim se zatvaraju vrata ljudima koji su, recimo, doktori.

Mujanović: Živjela sam za košarku, danas nikoga ne interesujem

Iskreno rečeno, ništa ne radim. Imam jako puno vremena za sebe. Dosta vremena provodim sa svojom familijom, prijateljima, putujem. Nekad imam i višak vremena, što bih vjerovatno mogla utrošiti u košarku i dati veliku pomoć našoj košarci, međutim – jednostavno, nikoga ja ne interesujem.

Šta je sa Deklaracijom o zajedničkom jeziku?

Osnovni problem koji je iza toga sledi jeste politička upotreba, odnosno politička zloupotreba jezika u cilju dokazivanja nečeg drugačijeg, posebno nacionalnih osećanja.

Duraković: Multietničko tkivo u BiH više ne postoji

Godine 1992. vjerovala sam u ideju koja sada propada, a to je multietnička, multinacionalna, multipolitička, pa i multivitaminska, šalili smo se na taj način, Bosna i Hercegovina. Moji prijatelji, politički istomišljenici i ja smo vjerovali da će se u Bosni i Hercegovini desiti taj lijepi san o multietičnosti. Naravno da smo izgubili, ali mislim da je bolje dostojanstveno priznati poraz i dalje vjerovati da to može biti, nego se priključiti onim silama koje razaraju to krhko, multietničko tkivo.

Fenomen "long distance" domoljublja

Poznata je percepcija da su predstavnici dijaspore veći "domoljubi“ od onih koji žive u zemlji matici. Sada je ova percepcija dobila (još jednu) znanstvenu potvrdu u radu bečke sociologinje Ane Mijić.