Preslica - idealna za zdravlje ljudi i biljaka

Svoju ljekovitost preslica zahvaljuje sadržaju: soli silikatne kiseline, saponina, tanina, vitamina C. Jak je diuretik, antispazmodik, djeluje antimikrobno i antiinflamatorno, koristi se za zarastanje rana i čitav je niz drugih korisnih djelovanja koja se vežu za preslicu.

AUTOR: Ranka Vojnović
OBJAVLJENO: 23.05.17 u 15:44
http://bit.ly/2rdwPiW
Preslica Equisetum arvense je poznata pod nazivima Rastavić ili Konjski rep. Raste na vlažnim staništima, kraj puteva, pored šuma, na livadama, pašnjacima, oranicama, voćnjacima, pored željezničkih pruga, na neobrađenom zemljištu. Raste svuda gdje je zemljište dovoljna vlažno tijekom cijele godine, ali uspješno osvaja i suha staništa. Odgovaraju joj kisela zemljišta. Veoma je jak kompetitor, sa staništa potiskuje druge biljne vrste.

To je višegodišnja biljna vrsta karakterisitčnog izgleda. Visina stabla se kreće od 10 do 50cm, a na pogodnim položajima može biti i viša. Ispod zemlje razvija podzemne organe - rizome koji mogu biti dugi i po nekoliko metara. Na rizomima se formiraju gomoljasta zadebljanja iz kojih se razvijaju nove biljke. Rizomi prodiru duboko u zemljišto, do 3m dubine. Rizomi su veoma jaki i mogu probiti plastične cijevi.

Preslica na površini formira dva tipa stabala: neplodno ili vegetativno stablo i plodno ili generativno ili ferilno stablo.

Neplodna stabla mogu narasti od 5 do 50 cm. Veoma lako se prepoznaju po člankovitoj građi. Stablo je izgrađeno od 6 do 19 članaka, a može se granati u donjem dijelu. Listovi su člankoviti i može ih biti od 6 do 18. Cijelo stablo je zeleno i veoma brzo postaje grubo.
Plodna stabla se pojavljuju prije neplodnih. Prepoznaju se po karakterističnoj boji koja može biti smeđa, crvenkastosmeđa. Ovo stablo dostiže visinu od 5 do 30cm i formira najviše 5 članaka. Na njima se može razviti 6 do 12 smeđih listova dužine od 2cm. Cvjetaju tijekom svibnja i lipnja.

Preslica se može razmnožavati na dva načina: vegetativno - dijeljenjem rizoma i sporama. Oranjem, kopanjem, štijanjem rizomi se usitnjavaju što doprinosi širenju. Spore klijaju tijekom proljeća, a raznose ih voda, vjetar, životinje i ljudi.

Upotreba preslice u narodnoj medicini

Od davnina se upotrebljava u narodnoj medicini. Sakuplja se tokom marta i aprila. Nakon što smo je sakupili preslicu treba dobro osušiti. Osušena preslica gubi na svojoj otrovnosti. Sakupljaju se neplodna stabla. Plodna stabla nisu razgranata, na vrhu imaju cvjetni klas i ne upotrebljavaju se za liječenje.

Svoju ljekovitost preslica zahvaljuje sadržaju: soli silikatne kiseline, saponina, tanina, vitamina C.

Jak je diuretik, antispazmodik, djeluje antimikrobno i antiinflamatorno, koristi se za zarastanje rana i čitav je niz drugih korisnih djelovanja koja se vežu za preslicu.

Čaj od preslice

Ovaj čaj se koristi kod upale grla, krajnika, zubnog mesa, protiv fistula. Priprema se na taj način što se uzme 150g suhe preslice i prelije sa 1l kipuće vode. Kada se prohladi ovaj čaj se koristi za ispiranje grla i usta, za ispiranje starih i gnojnih rana. Čaj se koristi i za pripremanje mlakih obloga kod lišajeva i lupusa.

Preslica se može koristiti i kod trovanja olovom, jer potiče izlučivanje olova iz organizma. Koristi se kod artritisa, reumatizma i sličnih oboljenja.

Preslicu nije poželjno koristiti u većoj količini i većoj koncentraciji. Koristiti je pod nadzorom liječnika. Ne valja je ni piti tijekom dužeg vremenskog perioda. Pije se u prekidima i uvijek nezaslađena.

Preslica i poljoprivreda

Stoka izbjegava preslicu zbog grubosti cijele biljke. U velikim količinama može izazvati uginuće stoke. Kod mliječnih životinja preslica smanjuje mliječnost, izaziva grušanje mlijeka, a mlijeko od životinja koje su pasle preslicu prilikom kuhanja mijenja boju.

Preslica se koristi u zaštiti biljaka. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim biljkama. Posebno je djelotvorna kada se primjenjuje u kombinaciji sa koprivom. Kombinacija je veoma pogodna za zaštitu biljaka od štetnika, a ujedno će i prihraniti biljke koje tretiramo.

Pripravak od preslice

Ovaj pripravak se koristi kao fungicid i insekticid. Primjenjuje se kao fungicid protiv pepelnice i hrđe. Kao insekticid uspješno suzbija biljne grinje i crvenog voćnog pauka.

Uzme se 100g suhe ili 500g svježe preslice, prelije sa 5l vode i ostavi tijekom 24h. Nakon toga se prokuha, prohladi i procijedi. Dobiveni čaj se razrijedi sa vodom u odnosu 1:5 i koristi za tretiranje biljaka. Ovaj pripravak će ojačati biljku. Radi boljeg prijanjaja na tretirane biljke u pripravak dodati malo mlijeka ili piva.

Tekst "Preslica - idealna za zdravlje ljudi i biljaka", autorica Ranka Vojnović, objavljen 23. maja 2017. na portalu Agroklub.