Čedo Kapor: Život nevjerovatniji od filma

Rijetki ljudi na planeti mogu reći da su živjeli uzbudljivijim životom od onog kojeg je vodio Čedo Kapor, a još je manji broj onih koji mogu tvrditi da su do samog kraja ostali vjerni svojim idealima

AUTOR: Esma Klico
OBJAVLJENO: 07.12.17 u 12:46
OSVJEŽENO: 07.12.17 u 12:46
http://bit.ly/2BNtuJv
Zamislite špijunsko-ratni film u kojem glavni lik odlazi iz svog rodnog mjesta u velegrad kako bi se zaposlio kao grafičar i organizovao pravljenje lažnih pasoša za odlazak na špansko ratište da bi nedugo zatim i sam otišao boriti se protiv fašista.
 
Iz Španije se vraća u svoju domovinu kako bi se opet borio protiv fašista potpomognutim domaćim snagama u Drugom svjetskom ratu. I iz tog rata izlazi živ, ali kao da mu je rat sudbina opet ga zatiče, sada već kao čovjeka u poznim godinama. Iz opkoljenog grada, u srcu Evrope, odbija da ode iako može, pravdajući svoju odluku rečenicom „Nisam htio bježati sa fronta“.

Previše je to ratova u jednom životu, pa čak i za film, ali životna priča Trebinjca Čede Kapora dokaz je da život piše najnevjerovatnije scenarije.
 
Čedo Kapor je rođen 7.4.1914. godine u Trebinju i njegov život je obilježila stalna borba. U Španiji se u redovima Internacionalnih brigada borio za odbranu Španske republike i protiv fašizma. Dvije godine je proveo u koncentracionim logorima St. Cypriene i Girs u Francuskoj, gde su bili zatočeni borci Internacionalinh brigada, a od 1942. je sudjelovao u NOB-u. Također je bio član ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a, a nakon rata je obavljao značajne političko-društvene funkcije u Bosni i Hercegovini.

Ostavio je snažan trag u Trebinju gdje je zahvaljujući njemu izgrađena Industrija alata u kojoj je na hiljade njegovih sugrađana zarađivalo hljeb. Iako je  povezao dvije obale Trebišnjice, osnovao kulturne institucije i ostavio neizbrisiv trag u modernom razvoju grada, u njegovom Trebinju, uz sve "velikane" današnjice, nema ulice koja bi po njemu nosila ime.

Po njegovom životu je snimljen i dokumentarno-igrani film 'Reprint Čede Kapora'  u realizaciji Al Jazeera Balkans, autora Almira Berkovca. Film prati dvije priče koje se međusobno isprepliću. Naime, 1938. godine je mladi antifašista Čeda Kapor ušetao u štampariju i ugledao knjigu "Španska evolucija u slici, 19. juli 1936." koju je želio, ali koju nije mogao kupiti jer nije imao konzervu mesa koliko je koštala. U periodu gladi i neimaštine, mali je broj ljudi koji bi konzervu mesa mijenjali za jednu knjigu ali kada je Čedo konačno nabavio konzervu mesa, poslednji primjerak knjige je već bio prodan. Tada počinje njegova dugogodišnja potraga za knjigom. Druga priča prati njegov život kao nepokolebljivog borca protiv fašizma..

Rijetki ljudi na planeti mogu reći da su živjeli uzbudljivijim životom od onog kojeg je vodio Čedo Kapor, a još je manji broj onih koji mogu tvrditi da su do samog kraja ostali vjerni svojim idealima.

Preminuo je 2004. godine u Sarajevu, kao posljednji dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine koji se borio na strani Španske Republike.