Policijska ubistva su češća u institucionalno rasističkim državama

U 2017. godini, policija u Sjedinjenim Američkim Državama ubila je 1.147 ljudi, od kojih su gotovo četvrtina bili crnci. Ovaj omjer bio je još veći među nenaoružanim žrtvama.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 11.02.18 u 15:18
http://bit.ly/2CcmrsW
Društveni naučnici pronašli su način da testiraju i potvrde jednu od suštinskih tvrdnji pokreta Black Lives Matter. Stopa kojom policijske snage pucaju u nenaoružane crnce je diretkno povezana sa mjerama institucionalnog rasizma države. Možda ne znamo kako razotkriti taj rasizam, ali ova otkrića barem pokazuju odakle početi.
 
U 2017. godini, policija u Sjedinjenim Američkim Državama ubila je 1.147 ljudi, od kojih su gotovo četvrtina bili crnci. Ovaj omjer bio je još veći među nenaoružanim žrtvama. Bez obzira na argumente o pojedinačnim slučajevima koji su izazvali proteste, statistika dokazuje da postoji problem, piše Stephen Luntz za IFLScience.
 
Međutim, debata se vodi o tome jesu li ubistva motivirana policijskim rasizmom ili održavaju veću količinu vremena kojeg policija provodi u crnačkim četvrtima zbog viših stopa kriminala. Tim na Univerzitetu Boston testirao je ove teorije kreiranjem mjera strukturalnog rasizma i njihovog upoređivanja sa stopama ubistava.
 
Indeks rasizma zasniva se na pet mjera: stambena segregacija, stope hapšenja crnaca i bijelaca, razlike u obrazovnim dostignućima, ekonomska nejednakost i stopa nezaposlenosti. Kumulativni rezultat, koji iznenađujuće nije bio izračunat prije, upoređen je sa svim fatalnim policijskim pucnjavama nenaoružanih civila od 1. januara 2013. do 30. juna 2017. godine.
 
''Za svako povećanje vrijednosi indeksa državnog rasizma za 10 bodova, odnos ''crno-bijelih'' policijskih pucnjava na ljude koji nisu bili naoružani porastao je za 24%,'' izvještavaju autori u časopisu National Medical Association. Strukturalni rasizam nije imao utjecaja samo na način na koji su službenici stupili u odnos sa žrtvama. Korelacija je postojala i nakon kontrole rasnih razlika u stopama hapšenja.
 
"Problem policijskih ubistava nenaoružanih crnih žrtava ne smije se posmatrati samo kao problem manjkavog djelovanja pojedinih policijskih službenika, već više kao posljedica šireg problema strukturalnog rasizma", rekao je glavni autor profesor Michael Siegel u saopštenju. ''Neopravdana ubistva policije trebala bi se dodati dugom popisu posljedica društvenog rasizma.''
 
"Naša studija sugeriše da ovaj problem ne govori samo o djelovanju pojedinaca, već o akcijama cijelog društva".
 
Kao i kod bilo kakvog korelativnog istraživanja, ovo otvara dodatna pitanja o uzročno-posljedičnim vezama: Da li policija ubija više crnaca u ovim državama jer odrastanje u više rasno segreriranim zajednicama povećava predrasude, povećavajući vjerovatnoću da će policija ubiti bilo koga ko je crn? Ili osnovni historijski faktori koji izazivaju ove strukturalne predrasude utječu na policijsku obuku, koja određuje hoće li koristiti smrtonosnu silu ili ne? Ili je mehanizam opet nešto drugo? Rješavanje ovakvih povezanih pitanja vjerovatno neće biti lahko.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico