Manje religiozne države imaju veći ekonomski rast, otkrila studija

Koristeći podatke o zemljama od Albanije do Zimbabvea, istraživači su analizirali odnos između vrijednosti različitih nacija i njihovog BDP-a. Otkrili su da je nedostatak religije utjecao na ekonomski rast tokom 20. stoljeća - što je otkriće koje djelimično odgovara na dugogodišnje pitanje o utjecaju sekularizacije na ekonomiju.

AUTOR: Independent
OBJAVLJENO: 24.07.18 u 11:11
http://bit.ly/2JQJ7ml
Udaljavanje od religije može učiniti zemlje naprednijima, navodi se u novoj studiji.
 
Koristeći podatke o zemljama od Albanije do Zimbabvea, istraživači su analizirali odnos između vrijednosti različitih nacija i njihovog BDP-a.
 
Otkrili su da je nedostatak religije utjecao na ekonomski rast tokom 20. stoljeća - što je otkriće koje djelimično odgovara na dugogodišnje pitanje o utjecaju sekularizacije na ekonomiju.
 
U prošlosti, sociolozi su zauzimali obje strane. Neki su sugerisali da je napredak u tehnologiji i društvu u suštini pomjerio mnoge funkcije religije, dok su drugi tvrdili da takozvana "protestantska radna etika" doprinosi razvoju kapitalizma.
 
Veza između religije i bogatstva poznata je decenijama, dok istraživači primjećuju da su najsiromašnije nacije uglavnom izuzetno religiozne.
 
Iako ovo novo istraživanje ne pokazuje uzročnu vezu između nedostatka pobožnosti i ekonomskog razvoja, ona sugeriše da bogatstvo nije samo po sebi  uzrok sekularizacije, prenosi Independent.
 
"Naša otkrića pokazuju da sekularizacija prethodi ekonomskom razvoju, a ne obrnuto", rekao je Damian Ruck, vodeći istraživač na Univerzitetu u Bristolu.
 
"Međutim, sumnjamo da ta veza nije direktno uzročna. Primjetili smo da sekularizacija dovodi do ekonomskog razvoja samo ako je praćena većim poštovanjem individualnih prava."
 
Za njihovu studiju, objavljenu u časopisu Science Advances, korišteni su podaci iz Ankete o evropskim vrijednostima i Ankete o svjetskim vrijednostima, koje su provedene od 1990. godine postavljajući razna pitanja o svemu, od porodičnih vrijednosti do pogleda na homoseksualnost.
 
Kako bi utvrdili ljudske vrijednosti prije 1990. godine, oni su analizirali stavove ljudi rođenih u prethodnim decenijama, na osnovu toga da bi njihovi stavovi bili donekle reprezentativni vremenu u kojem su rođeni.
Dr. Alex Bentley, koautor studije sa Univerzitetu u Tenesiju, rekao je: "Tokom 20. stoljeća, promjene u značaju vjerskih praksi su izgleda predvidjele promjene u BDP-u širom svijeta.
 
"Ovo ne mora nužno značiti da je sekularizacija uzrokovala ekonomski razvoj, jer su obje promjene mogle biti uzrokovane nekim trećim faktorom sa različitim vremenskim kašnjenjem, ali barem možemo isključiti ekonomski rast kao uzrok sekularizacije u prošlosti".
 
Statistička analiza Rucka i njegovih kolega sugeriše da je tolerancija za pojedinačna prava zapravo predviđala ekonomski rast čak i bolje od sekularizacije.
 
Ovo ukazuje na činjenicu da je tolerancija krajnji pokretač uspjeha za društvo, što je ishod koji ima smisla s obzirom na njegove ekonomske koristi.
 
Omogućavanje ženama pristup razvodima i abortusima, na primjer, dovelo je do uključivanja više žena u radnu snagu tokom godina.
 
Međutim, istraživači su priznali da je potreban dodatni rad kako bi se testirao ovaj zaključak.
 
"Vrlo često je sekularizacija ustvari praćena većom tolerancijom na homoseksualnost, abortus, razvod i slično", rekao Ruck.
 
"Ali to ne znači da vjerske zemlje ne mogu postati prosperitetne. Vjerske institucije trebaju pronaći vlastiti način modernizovanja i poštivanja prava pojedinaca."
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico