Nacistička arhitektura: Nekad i sad

I sedamdeset godina nakon pada nacističke Njemačke opstao je iznenađujuće velik broj zgrada i javnih prostora izgrađenih u tom periodu. Mnoge od tih zgrada su dobile novu namjenu, a ponekad je taj proces dobijanja nove namjene bio i kontroverzan. Nova knjiga Colina Philpotta „Relikvije Reicha: Zgrade koje su nacisti ostavili u nasljeđe“, ispituje njihovu sudbinu i objašnjava šta nam to govori o stavovima prema nacizmu danas

AUTOR: Esma Klico
OBJAVLJENO: 05.06.16 u 09:56
http://bit.ly/1U21Trz
Teren za mitinge u Nürnbergu

Velika površina parka na jugoistočnoj strani Nürnberga je '20. i '30-tih godina prošlog vijeka pretvorena u mjesto za godišnje nacističke mitinge - masovna propaganda vježbama gdje su se Hitler i ostali čelnici obraćali vjernim članovima sa kultne tribine, koju je dizajnirao Hilerov omiljeni arhitekt Albert Speer.

Od 1945. godine, ovaj teren je korišten u razne namjene: bio je park, zatvorena arena, fudbalski stadion i prostor za stanovanje, a jedno vrijeme je predstavljao i muzej čija je uloga bila objašnjavanje uloge Nürnberga za vrijeme nacizma.  Trenutno, grad pokušava  odlučiti hoće li investirati oko 70 miliona eura kako bi spriječili  raspadanje tribine.

Olimpijski stadion u Berlinu

Berlin je dobio domaćinstvo Olimpijskih igara 1936. godine prije nego što su nacisti došli na vlast. Nakon što je imenovan na poziciju njemačkog kancelara, Hitler se ubrzo uvjerio u mogućnost propagande koju nude Olimpijske igre. Planovi za izgradnju sportskih objekata koji će ugostiti takmičare su zamišljeni još ambicioznijim,  a ukras na kraju je predstavljao Olimpijski stadion. Nacističke nade kako će igre pokazati arijevsku superiornost su srušene postignućima Jessija Owensa, američkog crnog sprintera i skakača u dalj koji je osvojio četiri zlatne medalje.

Olimpijski stadion je preživio razaranje Berlina, ali razmišljalo se o njegovom rušenju i izgradnji novog stadiona pred Svjetsko prvenstvo 2006. godine. Nakon mnogo rasprava, uloženo je 242 miliona eura u njegovu obnovu i  danas se stadion smatra jednim od najboljih u svijetu.

Führerbau u Minhenu

Führerbau je bila  Hitlerova zgrada za zabavu dok je boravio u Minhenu. U septembru 1938. godine, bila je mjesto potpisivanja nedvojbeno najmanje uspješnog međunarodnog sporazuma modernog doba- Minhenskog sporazuma.  Za taj sporazum Britanija i Francuska su pogrešno vjerovale kako će jamčiti "mir za vrijeme našeg doba". Ne postoji ploča koja obilježava ulogu zgrade u historiji diplomacije,  ali iznutra, soba u kojoj su Neville Chamberlain i Hitler potpisali Sporazum, izgleda gotovo isto kao i 1938. godine.

Danas, Arcisstrasse 12 je lijepa, ali neprimjetna zgrada u mirnoj ulici, sjeverno od centra Minhena. Predstavlja dom gradskom Sveučilištu za muziku i pozorište.
 
Prora-Rügen kamp za odmor

1936. godine su započeti radovi na stvaranju turističkog naselja, na sjevernoj njemačkoj obali, sposobnog da u svakom trenutku primi 20.000 nacista.  Kamp na Prora-Rügen je bio dio nacističkog programa "Snaga kroz radost", dizajniran za širenje nacističkih ideja na svaki aspekt njemačkog života. Izgradnja je zaustavljena početkom rata 1939. godine i niko nije odmarao tamo za vrijeme nacista.

Nakon 1945. godine, zgrade koje se protežu kilometrima duž obale, je koristila vojska.  Danas, unatoč lokalnoj opoziciji, određeni dio zgrada je pretvoren u luksuzne apartmane – 75 godina od izgradnje, zgrade služe svojoj originalnoj svrsi.
 
Carinhall, rezidencija Hermanna Göringa

Nacističko vodstvo je prisvajalo ili gradilo raskošne privatne rezidencije za sebe. Većina tih rezidencija je uništena, ili od strane saveznika na kraju Drugog svjetskog rata ili nekoliko godina kasnije od strane njemačkih vlasti.  Carinhall se nalazi u šumi Schorfheide, oko 50 milja od Berlina, izgrađena je 1930. godine za Hermanna Göringa, a uništena je po njegovim naredbama 1945. godine.
Danas su samo ostali ulazni stubovi od Carinhalla.
 
Hitlerov bunker u Berlinu

Jedna od glavnih briga o rukovanju nacističkim građevinama u Njemačkoj bila je opasnost da se one pretvore u neo-nacistička svetišta.  Lokacija, možda i najpodložnija tom riziku je bunker u Berlinu, gdje je Hitler proveo posljednje mjesece svog života prije nego je počinio samoubistvo u aprilu 1945. godine. Sve do ponovnog ujedinjenja Njemačke ranih 90-ih godina, lokacija bunkera je  bila pokopana  ispod Berlinskog zida.

Danas, na tom mjestu stoji blok stanova i parkiralište.  Historijsko značenje lokacije je napisano na jednostavnoj tabli i to je jedini podsjetnik na Hitlerov bunker.
 
Tekst "Nazi architecture, then and now – in pictures" objavljen 2. juna 2016. godine na portalu The Guardian.  Za Front Slobode prevela Esma Klico