Slučaj Trgovska Gora: Hrvatska ne odustaje od namjere da odlaže nuklearni otpad na granici sa BiH - 950 m od Une

Gradonačelnik Grada Petrinje smatra da je Trgovska Gora neprihvatljiva lokacija za odlagalište nuklearnog otpada jer se područje Sisačko-moslavačke županije i samo područje Banovine mora razvijati u smjeru ekološke proizvodnje i uzgoja domaćih proizvoda

AUTOR: Hrvatska danas
OBJAVLJENO: 29.03.17 u 16:37
OSVJEŽENO: 29.03.17 u 16:37
http://bit.ly/2mPDSwx
Nakon izlaganja u Hrvatskom Saboru konferenciju za medije na temu "Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori“ upriličio je Darinko Dumbović, saborski zastupnik Narodne stranke – REFORMISTI iz Sisačko-moslavačke županije i gradonačelnik Grada Petrinje.

Dumbović smatra da je Trgovska Gora neprihvatljiva lokacija za odlagalište nuklearnog otpada jer, kako je kazao, područje Sisačko-moslavačke županije i samo područje Banovine mora se razvijati u smjeru ekološke proizvodnje i uzgoja domaćih proizvoda, piše Dražen Prša za portal Hrvatska danas.

„Gotovo nezapaženo od javnosti i medija, na stranicama Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, 15. veljače 2017. objavljeni su rezultati Javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš i nacrtu prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Ostali smo neugodno iznenađeni da je najveći dio primjedbi ili prijedloga odbijen, tj. nije prihvaćen. Jučerašnji Večernji list je objavio izjavu ravnatelja Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Saše Medakovića, citiram:

“Nacionalni program već je završen, u Vladinoj je proceduri i očekujemo da će biti usvojen relativno brzo, u sljedećih nekoliko mjeseci.

Ukratko ću podsjetiti da je lokacija Trgovska Gora, Općina Dvor ostala jedina potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada nakon što je Agencija za posebni otpad od Vlade dobila mandat da utvrdi potencijalne lokalitete.

Hrvatska je 1998. imala 34 takva lokaliteta, a s vremenom su ostala četiri – Papuk, Psunj te Moslavačka i Trgovska Gora. Papuk i Psunj tada su političkim lobiranjem otpali, a kasnije i Moslavačka gora. Lokacija Trgovska Gora nije imala moćne političke zaštitnike i ostala je kao jedina mogućnost, kazao je Dumbović.

Dodao je da je bivši premijer Ivo Sanader obećao još u travnju 2007. godine da Trgovska Gora neće biti odlagalište nuklearnog otpada iz NE Krško te da će se kao potencijalna lokacija brisati iz svih državnih dokumenata i prostornih planova.

To, naravno, nikada nije učinjeno, a općina Dvor je 30. ožujka 2014. od Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost dobila dopis da sudjeluje u procesu izbora lokacije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014., donio je strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, gdje je kao jedina lokacija ostala Trgovska Gora.

Ovakve odluke i postupci izazvali su veliki revolt i zabrinutost građana, udruga, lokalnih zajednica, različitih institucija na području Banovine i SMŽ, kao i susjednih općina i gradova u BIH, Ministarstva vanjskih poslova BIH i Vijeća ministara BiH.

“Upravo zbog bojazni da će aktivnosti u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, te izgradnje objekata za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva značajno utjecati na zdravlje i život stanovnika, zrak, tlo, vode i cjelokupni biljni i životinjski svijet pokrenut je čitav niz aktivnosti, od aktivnog sudjelovanja u javnoj raspravi, u Zagrebu i Dvoru, prosvjeda i drugih aktivnosti.

Javna rasprava je trajala od 17.veljače 2016., a završena je 6.svibnja 2016. godine. Sve primjedbe i odgovori, Strateška studija i revidirani Nacionalni program bit će dostavljeni nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Nakon toga završava postupak strateške procjene, a Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada se dostavlja Vladi na usvajanje”

Jedan sam od mnogih koji su aktivno sudjelovali u javnoj raspravi, a kao saborski zastupnik dolazim upravo iz SMŽ i područja Banovine gdje se nalazi lokacija Trgovska Gora, još jednom apeliram na Vladu da temeljito razmotri sve argumente ZA i PROTIV, prije nego donese svoju konačnu ocjenu, kazao je Dumbović.

Ako Vlada prihvati Nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, onda treba i donijeti odluku prema kojoj područje od Kupe do Une proglašava neperspektivnim, a SMŽ županijom nuklearnog otpada. Tada ćemo postati nacionalno nuklearno smeće, pa ćemo bar znati gdje smo i da za nas nema budućnosti.

Agencija za nuklearni otpad troši milijune kuna na tzv. radionice kako bi sve ciljane skupine uvjerila da je nuklearni otpad ne samo bezopasan nego i poželjan i da praktički oplemenjuje prostor u koji treba biti postavljen.

Onog trena kad su stanovnici Dvora na Uni odbili nuklearni otpad, Agencija je krenula u nemilosrdnu kampanju pranja mozga koja je sad došla i do najmlađih pa se o COOL aspektima nuklearnog otpada podučava čak i predškolsku djecu.

Postoji podatak da je Agencija namijenila čak 6 milijuna kuna za akcije uvjeravanja stanovništva, ali oni ne razumiju da je ljudima zdravlje i okoliš bez hipoteke nuklearnog otpada važnije od bilo kakvog novca,“ rekao je Darinko Dumbović, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje.

Preporučujemo:

BiH i Hrvatska: Novi Grad, Petrinja i ekoaktivisti zajedno protiv odlagališta nuklearnog otpada

Edin Delić: Radioaktivna opasnost na državnoj granici - "TRGOVSKA GORA" ZA POČETNIKE

Trgovska Gora - nuklearna mora: 30 godina od Černobila

BiH konkretno i direktno protiv radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori

Unska deklaracija: Namjera Hrvatske da radioaktivni otpad odloži na granici BiH ugrožavanje zdravlja i života