Boyan Slat: Nizozemski inovator čiji je cilj očistiti oceane od plastike do 2040. godine

Sa samo 23 godine, Boyan Slat je osvojio nagradu za Evropskog poduzetnika godine na ceremoniji dodjele nagrada u Bruxellesu u sklopu Evropskog poslovnog summita.

AUTOR: Euronews
OBJAVLJENO: 13.06.18 u 12:16
http://bit.ly/2HIYhJt
Sa samo 23 godine, Boyan Slat je osvojio nagradu za Evropskog poduzetnika godine na ceremoniji dodjele nagrada u Bruxellesu u sklopu Evropskog poslovnog summita.

Nizozemski inovator i poduzetnik ima jedan poprilično ambiciozan cilj: očistiti oceane od plastike.

Prvi izazov kojeg je postavio ispred svog projekta 'The Ocean Cleanup' jeste rješavanje velike pacifičke zone smeća, odnosno najveće nakupine plastike u oceanima na svijetu.

Slat se nada kako će njegov inovativni sistem očistiti oceane od 90% plastike do 2040. godine, prenosi Euronews.

Dakle, kako sistem funkcionira?

"The Ocean Cleanup" sistem se sastoji od plutajućih prepreka u obliku slova 'U' dugih 600 metara koje grupiraju plastiku iz oceana na jednom mjestu kako bi 'brodovi za smeće' kasnije mogli pokupiti istu.

Pomenute barijere su pasivne i koriste moćne oceanske struje. Naime, Boyan objašnjava kako se voda na površini (gdje se i nalazi najviše plastike) kreće brže nego duboka voda. Svaka od barijera ima sidro koje usporava kretanje barijere i omogućuje im da skupe i plastični otpad koji se brže kreće.

Kako je Boyan dobio ideju?

Boyan Slat je imao momenat inspiracije kada je sa 16. godina ronio u Grčkoj. Budući da je primjetio kako se u moru nalazi više plastičnih kesa nego ribe, odlučio je da mora nešto učiniti. Ideju je dobio radeći na projektu u srednjoj školi, a kasnije je odustao od školovanja kako bi osnovao vlastitu kompaniju.

Čak se i skupljanje početnog kapitala pokazalo kao težak zadatak. Boyan kaže kako je na samom početku tražio sponzorstvo preko 300 kompanija, ali dobio je samo jedan odgovor u kojem je stajalo kako je riječ o 'užasnoj ideji'.

Zatim je ideja postala viralna na internetu i donacije su počele pristizati. To je bio početak petogodišnjeg procesa koji je uključivao stotine testnih modela i milione eura donacija.

Prvi prototip barijere je trajao samo tri sedmice u korozivnom okruženju Sjevernog mora. Inženjeri su zatim razvili verziju koja će potrajati duže i prva barijera će biti spremna za lansiranje u julu ili augustu ove godine.

Što će se dogoditi s plastikom?

Odlaganje plastike na odlagalište ne bi riješilo ništa. Boyanova ideja predviđa ponovno obrađivanje plastike i stvaranje novih proizvoda koje bi njegova kompanija mogla prodavati kako bi počela zarađivati dovoljno novca da postane samoodrživa.

Zašto je to potrebno?

Boyan objašnjava kako plastika ugrožava oko 800 vrsta, od kojih je 200 već ugroženo. Neke životinje zamijene plastiku za hranu i pojedu je: plastika im napuni želudac tako da ne osjećaju glad više, ali nije hranjiva tako da zapravo gladuju. Druge životinje zbog konzumiranja plastike oštete unutrašnje organe i umru.

Plastika u oceanima također predstavlja i rizik po zdravlje ljudi. Jednom kada životinje konzumiraju plastiku, plastika postaje i dio našeg hranidbenog lanca i uzrokuje bolesti.

Slat također ističe i ekonomski učinak štetnih posljedica plastičnog otpada kojeg UN procjenjuje na 11 milijardi eura.

Vrijeme također otkucava. Plastika se tokom vremena raspada na manje dijelove. Što su dijelovi plastike manji, to lakše postaju dio hranidbenog lanca i postaju teži za prikupiti. "92% plastike u oceanima se još uvijek odnosi na velike dijelove, pa je neophodno da djelujemo prije nego postanu premali", kaže Slat.

Za Front Slobode prevela Esma Klico