Kako nastaju požari?

Vatra nastaje iz tri sastojka: goriva, topline i kisika. Kisik je lahko dostupan u zraku. Gorivo je sve što gori, uključujući grm, travu, drveće pa čak i kuće.

AUTOR: Live Science
OBJAVLJENO: 07.01.19 u 06:57
http://bit.ly/2SE3YOR
Budući da se dim od požara koji su harali u 2018-oj na kraju godine smirio, sad nam služi kao snažan podsjetnik na divlje požare koji su mučili Kaliforniju i ostatak američkog zapada. Više od 8,5 miliona hektara (34.600 kvadratnih kilometara) spaljeno je ove godine, prema Nacionalnom vatrogasnom centru, u požarima koji su gorjeli brže i toplije nego što su stručnjaci ikada zabilježili.
 
Ali kako uopće nastaju takvi požari?
 
Vatra nastaje iz tri sastojka: goriva, topline i kisika. Kisik je lahko dostupan u zraku. Gorivo je sve što gori, uključujući grm, travu, drveće pa čak i kuće. Što je gorivo više suho, to lakše gori. I posljednja komponenta - toplina - spaljuje gorivo i isušuje okolno područje dok se vatra širi, prenosi Live Science.
 
Drugim riječima, "izvor topline udara receptivno gorivo koje je dovoljno suho za sagorijevanje", izjavila je Lenya Quinn-Davidson, analitičar sa Univerziteta u Sjevernoj Kaliforniji. U pravim uvjetima, ova tri faktora su sve što je potrebno za pokretanje požara.
 
Te prirodne katastrofe, međutim, često imaju neprirodne početke.
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, 84% od 1,5 miliona požara prijavljenih od 1992. do 2012. godine uzrokovano je ljudskim djelovanjem, dok je 16% bilo izazvano udarom groma, prema istraživanju iz 2017. godine objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Na primjer, iskra izazvana grebanjem obruča gume na asfaltu uzrokovala je požar Carr Fire u Reddingu u Kaliforniji. Prošlomjesečni Carr Fire požar je još uvijek pod istragom, ali smatra se da su neispravni električni vodovi glavni krivac.
 
Međutim, paljenje je samo početak. Da bi iskra prerasla u trajan požar, mora postojati savršena kombinacija faktora, kao što su "suhi uvjeti i iznimno jaki vjetrovi", izjavile je Quinn-Davidson za Live Science. A zbog klimatskih promjena, suhi uvjeti traju duže i, zauzvrat, uzrokuju duže požarne sezone.
 
"Prije pedeset godina, sredina novembra bila je vlažna. Možda su postojali jaki vjetrovi, ali bilo je previše mokro za početak požara u Kaliforniji", rekla je Quinn-Davidson. Ali, sredina novembra 2018. godine bila je dovoljno suha za širenje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg požara u historiji ove Zlatne države.
 
Iako je za Kaliforniju ovo bila rekordna godina, požari nisu ništa novo. Zapravo, oni su prirodni i nužni dio mnogih ekosistema, uključujući i kalifornijske šume. Ali požari kojima danas svjedočimo razlikuju se od onih prirodnih požara, koji gore brže i toplije.
 
"Historijski gledano, Kalifornija je gorila više nego sada, ali po nižem intenzitetu i sporije", rekla je Quinn-Davidson. "Sada vidimo požare koji su neobični, kao što je Camp Fire požar koji je u jednom trenutku zapalio preko 70.000 hektara [oko 280 kvadratnih kilometara] u jednom danu.
 
Promjena u našoj klimi, nastala zbog emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek, proširuje trajanje godišnje sezone požara. No, požari također gore brže i toplije samo zato što ima više goriva za sagorijevanje.
 
Primjerice, u borealnim šumama u Kanadi i na Aljasci se od 1975. godine bilježi sve veći broj požara uzrokovanih udarom groma, vjerovatno zbog ranijeg otapanja snijega i sušenja goriva uzrokovanog globalnim zagrijavanjem.
 
U posljednjih otprilike 100 godina došlo je do "požarnog rata", rekla je Quinn-Davidson. I to je, ironično, povećalo rizik od velikih požara. Danas naučnici i aktivisti razumiju da je požar ključni faktor za zdravlje ekosistema. Ali to nije uvijek bio slučaj. Suzbijanje manjih požara većim dijelom stoljeća omogućilo je gomilanje goriva. Šume koje su nekad nalikovale na park - otvorene, s velikim drvećem - postale su guste s malim drvećem i grmovima, savršenim gorivom za požar.
 
Kako se gorivo nagomilavalo, ljudi su se približavali divljim područjima, navodi se u studiji iz 2018. godine objavljene u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Uspostavljanje manje strateških zajednica na rubu gustih šuma ugrozilo je živote i domove ljudi, pokazalo je istraživanje.
 
Na temelju Četvrte nacionalne klimatske procjene završene prošlog mjeseca, požari će se nastaviti pojačavati s promjenom klime, te možda čak postati problem i u drugim regijama SAD-a. Dakle, zajednice se moraju fokusirati na to da postanu otpornije na te prirodne katastrofe, rekla je Quinn-Davidson.
Međutim, dodala je kako je obećavajuće što mnoge zajednice već poduzimaju određene korake i postavljaju presedane. "Mnoge zajednice aktivno rade na tome da postanu prilagodljive vatri i uče kako živjeti s požarima i dizajnirati zajednicu na način da ne bude toliko osjetljiva", rekla je Quinn-Davidson.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico