Insekti su na rubu ''katastrofalnog kolapsa''

Sa 2,5% godišnjeg gubitka insekata u posljednjih 25-30 godina, "za 10 godina broj insekata smanjit će se za četvrtinu, za 50 godina za pola, a za 100 godina neće ostati ništa", rekao je.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 13.02.19 u 10:27
http://bit.ly/2TM6mDV
Svjetski insekti kreću se prema "katastrofalnom kolapsu" - a ako kukci nestanu, to je loša vijest za nas ostale.
 
Opadanje broja insekata u svijetu detaljno je opisano u velikoj novoj metaanalizi objavljenoj u časopisu Biological Conservation, koji je recenzirao 73 historijska dugoročna izvještaja o smanjenju broja  insekata širom svijeta, od kojih je većina zabilježena u populacijama širom Evrope i SAD-a.
 
Zaključili su da bi se do 40% svjetskih vrsta insekata moglo suočiti s izumiranjem u narednim desetljećima. To je posebno uznemirujuće kada uzmete u obzir njihovu bitnu ulogu u širem ekosistemu kao oprašivača, a kamoli činjenicu da čine oko dvije trećine svih kopnenih vrsta na Zemlji, piše Tom Hale za IFLScience.
 
"Ako se gubitak insekata ne bude mogao zaustaviti, to će imati katastrofalne posljedice i za ekosisteme planeta i za opstanak čovječanstva", rekao je autor studije Francisco Sánchez-Bayo sa Univerziteta u Sydneyu u Australiji za Guardian.
 
Sa 2,5% godišnjeg gubitka insekata u posljednjih 25-30 godina, "za 10 godina broj insekata smanjit će se za četvrtinu, za 50 godina za pola, a za 100 godina neće ostati ništa", rekao je.
 
Glavni uzrok problema je intenziviranje poljoprivrede u posljednjih šest desetljeća. To pak dovodi do pogoršanja drugih faktora, kao što su zagađenje, uništavanje staništa i sve nemilosrdnija upotreba sintetičkih pesticida.
 
Još jednom, čini se kako je proizvodnja hrane glavni krivac problema. Kao takav, naučnici pozivaju na globalno „preispitivanje postojećih poljoprivrednih praksi“, pogotovo kada je riječ o upotrebi pesticida.
 
"Zaključak je jasan: ako ne promijenimo načine proizvodnje hrane, insekti kao cjelina će krenuti putem izumiranja za nekoliko desetljeća", zaključuju autori u studiji.
 
Klimatske promjene također su se istaknule kao glavni pokretač tog izumiranja u gotovo 7% studija. U izvještaju se navodi kako su povećane globalne temperature već smanjile domet vretenaca, obalčara i bumbara. Kako se globalne temperature nastavljaju povećavati, ovaj problem će vjerojatno utjecati na sve više vrsta, posebno onih koji žive u tropskim područjima.
 
Svi ovi nalazi su posebno zabrinjavajući zbog toga što insekti igraju temeljnu ulogu u svojim ekosistemima. Leptiri i moljci, koji igraju vitalnu ulogu u procesu oprašivanju i kontroli prirodnih štetočina, su među najviše ugroženim vrstama. Pomenuti naučnik ističe da je od 733 vrsta dnevnih leptira, do 85% doživjelo značajan pad od 1980. godine.
 
Ostali osjetljivi insekti uključuju brojne vrste buba i Hymenoptera, reda koji uključuje ose, pčele i mrave. Globalni status svjetskih opnokrilaca (Hymenoptera) nije kristalno jasan, međutim, brojne studije u Evropi i SAD-u ukazuju na pad u određenim populacijama upravljanih kolonija medonosnih i divljih pčela, koje obavljaju više od 20% poljoprivrednog oprašivanja.
 
"Budući da insekti čine oko dvije trećine svih kopnenih vrsta na Zemlji, gore navedeni trendovi potvrđuju da je šesti veliki događaj izumiranja duboko utjecao na oblike života na našoj planeti", zaključuje se u izvještaju.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico