Bitka za Sutjesku: Kratki film "Nacionalni park Sutjeska - 'mrtvi kapital' ili laboratorija u prirodi"

Nećemo dozvoliti izgradnju hidroelektrana, ni pod kakvim uslovima. Biljne i životinjske vrste tih rijeka moraju ostati sačuvane, a ljudima koji žive na tom području treba omogućiti takvo razvijanje lokalne zajednice koje neće ugroziti jedinstvenu prirodu Parka

AUTOR: Iva Miljević
OBJAVLJENO: 29.12.15 u 08:22
OSVJEŽENO: 29.12.15 u 08:22
http://bit.ly/1kpdW4s
Centar za životnu sredinu je predstavio publikaciju, kratki film i fotografije pod nazivom ’’Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi’’, koji predstavljaju rezultate naučnog istraživanja kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka, realizovanog ovog ljeta.
 
Iva Miljević, Centar za životnu sredinu: „Glavni cilj istraživanja je bio obezbijediti još jaču argumentaciju koja bi potvrdila naše tvrdnje o važnosti očuvanja najstarijeg nacionalnog parka u BiH i potencijalnom uticaju izgradnje i rada ovih hidroelektrana na živi svijet“.
 
Na promociji koja se održala u Muzičkom paviljonu u parku Petar Kočić u Banjoj Luci je bilo preko 100 prisutnih, uključujući većinu istraživača koji su učestvovali na istraživanju, kako iz BiH, tako i iz regiona.
 
Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: „Nećemo dozvoliti izgradnju hidroelektrana, ni pod kakvim uslovima. Biljne i životinjske vrste tih rijeka moraju ostati sačuvane, a ljudima koji žive na tom području treba omogućiti takvo razvijanje lokalne zajednice koje neće ugroziti jedinstvenu prirodu Parka“.
 
U sklopu kampanje „Bitka za Sutjesku“ Centar za životnu sredinu se već četvrtu godinu bori protiv planirane izgradnje pet hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka koje bi imale znatan negativan uticaj na živi svijet, što je ovim istraživanjem i potvrđeno.
 
Đorđije Milanović, Arbor Magna: „Publikacija predstavlja primjer kako treba izrađivati studije uticaja na životnu sredinu, angažujući relevantne stručnjake po tematskim oblastima, a ne na način na koji su to do sada izvodile za ovaj posao licencirane firme. Iako je istraživanjima registrovano čak 1 060 vrsta vezanih uz vodotoke NP Sutjeska, od čega čak 12 novih vrsta za teritoriju BiH, objavljeni rezultati su bazirani na sedmodnevnom istraživačkom kampu i samo su dio rezultata istraživanja sa kojima ćemo nastaviti već sljedeće godine".
 
Prof. dr Čedomir Burlica, profesor Šumarskog fakulteta u penziji: „Nacionalni park Sutjeska uistinu predstavlja laboratoriju u prirodi, čija su vrata, nečijim nemarom, nažalost zaključana. Ovakva i slična istraživanja treba najsnažnije podržati na svim nivoima, jer o živom svijetu naše zemlje ionako vrlo malo znamo."
 
Istraživanje su finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura/ Friends of the Earth Switzerland i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.