DW: Kako iskoristiti siromašne građane Europske unije?

U trenutku kada su nas ukrcali u rasklimani autobus koji nas je poveo na 40-satni put do Češke, mnogima je bilo jasno da se radi o prevari.

AUTOR: Anthee Carassava
OBJAVLJENO: 13.03.18 u 14:26
OSVJEŽENO: 13.03.18 u 14:26
http://bit.ly/2FxoOgq
Kao i mnogi Grci i Nikos Varthimiadis je bez novca. Teret dugova je prošle godine ugušio njegovu malu pekaru što je oca troje djece natjeralo da se pridruži moru nezaposlenih Grka. Ono što je uslijedilo bio je niz jednodnevnih, prolaznih zaposlenja. Za njega jednostavno nije bilo stalnog posla u zemlji s najvišom službenom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji (20,9 posto).

Na prvi pogled prevara

Zato ga nije trebalo dugo nagovarati da krene trbuhom za kruhom privučen pričama poznanika i oglasima u lokalnim novinama koji radnicima iz Grčke u Češkoj (najniža stopa nezaposlenosti u EU-u, 2,4 posto) obećavaju minimalnu plaću od €1.300 u pogonima jedne japanske tvrtke u Kladnom, nekih stotinjak kilometara sjeverozapadno od Praga. No čitava priča se nažalost pokazala kao još jedan trik za prevaru očajnika.

„Kada smo došli tamo ponudili su nam ugovor na €540 bez nadoknade za prekovremene i ostale povoljnosti koje su nam bile obećane", govori Varthimiadis. Bivši pekar i još neki drugi koji su se uputili u Češku su odbili potpisati i vratili se u Grčku. No mnogi, pogotovo oni mlađi Grci među kojima je stopa nezaposlenosti s 50 posto još osjetno viša, ostali su i pod tim uvjetima.

„U trenutku kada su nas ukrcali u rasklimani autobus koji nas je poveo na 40-satni put do Češke, mnogima je bilo jasno da se radi o prevari. No što da radiš: kada si očajan zažmiriš na mnoge očigledne stvari", kaže jedna od grčkih „gastarbajterica", Christina Neri u razgovoru za DW

Bolovanje = otkaz

Posao agencija koje navlače radnike cvjeta. Diljem Europa djeluje preko 55.000 agencija koje godišnje regrutiraju stotine tisuća radnika uglavnom u niskoplatežnom sektoru i za jednostavne poslove. Agencije idu na ruke poslodavcu koji iskorištava fleksibilnu radnu snagu i profitira od izbjegavanja normalnih troškova rada. Dakle pod uvjetima koje lokalni radnici nikada ne bi prihvatili. „Smjestili su nas u prljave hotele pod ponižavajućim uvjetima koji nisu imali veze sa slikama koje je agencija objavila na svojoj grčkoj internetskoj stranici. Naravno da nije bilo ni medicinske zaštite", priča grčka radnica Neri.

Kada je 28-godišnja izučena frizerka navukla gripu obrađujući automobilske gume u Toyoda Gosei Czech tvornici automobilskih dijelova u Kadanu, poručeno joj je da ako ode na bolovanja, odmah može pakirati kofere. „Nekako sam još izgurala jedan dan ali sam onda odustala. Nisam bila spremna uništiti zdravlje zbog ovog posla", objašnjava Neri. I nije jedina. Većina ugovora predviđa ukidanje svih povlastica ili nadoknada ako se radni odnos prekine unutar prva tri mjeseca. No većina ne izdrži toliko dugo. „Nekako sam uspjela izvući €300 od plaće i odmah sam za €90 kupila kartu za Grčku", priča Neri.

Klopka za nezaposlene

Od početka krize 2009. gotovo pola milijuna Grka je napustilo zemlju u potrazi za boljim poslom. Nezapamćeni odljev mozgova se, prema podacima grčke središnje banke, nastavlja. Unatoč tomu vlada tvrdi da joj je uspio proboj iz siromaštva i gospodarske stagnacije. Najnovije statistike pokazuju pad stope nezaposlenosti sa 27 na 20 posto. No i to znači gotovo trostruko višu vrijednost od EU prosjeka. A to će i dalje Grke tjerati na iseljavanje i u ruke beskrupuloznih posrednika.

„Ne žalim što sam otišla. Ali mi je žao svih tih 18 i 19-togodišnjaka koji su uhvaćeni u te prevarantske klopke", kaže Neri koja u međuvremenu opet živi kod svojih roditelja u Volosu, u središtu Grčke. Grčko veleposlanstvo na upit kaže da je „upoznato s rastućim brojem pritužbi" i „lažnim očekivanjima" ali ne govori o nikakvim akcijama koje bi spriječile daljnju praksu. Jedan diplomat koji je htio ostati anoniman jednostavno poručuje: „Dok je rupa u zakonu koje to omogućavaju, dotle će biti ovakvih aktivnosti".