"Uči da bi volio" (7): Gašenje RSK "Sloboda" od strane fašista 1941. godine

U ovim teškim vremenima, vjerni svojim revolucionarnim tradicijama, članovi "Slobode" nastavili su da se pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije bore protiv fašista za slobodu svoje zemlje. Od oko 600 članova predratne "Slobode" u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji učestvovalo je 95% od ukupnog broja njenih članova. Od toga broja poginulo je 109 boraca, među kojima i četiri narodna heroja: Muharem Merdžić, Ivan Marković Irac, Albin Herljević i Enver Šiljak.

AUTOR: Haris Šahović
OBJAVLJENO: 08.09.15 u 20:47
http://bit.ly/1K5ylkL
Kada su fašističke zemlje, 6. aprila 1941. godine, napale Jugoslaviju u zemlji je nastao opšti metež i dezorganizacija. Tako je bilo i u Tuzli. Prostorije "Slobode" postale su tada jedna vrsta štaba za pripremu odbrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. 

Iz njih su upućivani omladinci da kopaju rovove za odbranu grada i da čiste i osposobljavaju određene prostorije za prijem ranjenika sa fronta. Međutim, u toku dvanaestodnevnog rata u Tuzlu je, 15. aprila 1941. godine, ušla njemačka vojska uz čiju je pomoć ubrzo uspostavljena ustaška vlast u gradu.

Među institucijama i društvima koja su došla pod udar ustaške vlasti među prvim našlo se Radničko sportsko društvo "Sloboda". I kad su polovinom maja 1941. godine predstavnici ustaške vlasti došli da preuzmu imovinu "Slobode", gotovo sva imovina bila je već na sigurnom mjestu. 

Većina inventara i knjiga iz "Slobodine" biblioteke razdijeljena je članovima "Slobode" na čuvanje. Jedan dio knjiga, dokumenata i fotografija zakopan je, a novac koji se zatekao u blagajni kluba, predat je u kasu Crvene (narodne) pomoći. 

Da bi se ustaškim vlastima predočilo to kako u "Slobodinoj" blagajni nema novca, knjiga blagajne zamijenjena je drugom knjigom, u kojoj je predstavljeno stanje blagajne sa saldom od svega nekoliko dinara. Objašnjeno je da su svi dresovi na pranju, a drugi predmeti imovine da nisu ni bili vlasništvo Društva, nego da su ih njihovi vlasnici ponovo preuzeli. Klupske prostorije "Slobode" ustaške vlasti su zapečatile maja 1941. godine i s tim je RK "Sloboda" prestala da postoji.

U ovim teškim vremenima, vjerni svojim revolucionarnim tradicijama, članovi "Slobode" nastavili su da se pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije bore protiv fašista za slobodu svoje zemlje. Od oko 600 članova predratne "Slobode" u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji učestvovalo je 95% od ukupnog broja njenih članova. Od toga broja poginulo je 109 boraca, među kojima i četiri narodna heroja: Muharem Merdžić, Ivan Marković Irac, Albin Herljević i Enver Šiljak. 

U ustaškom logoru Jasenova ubijen je i narodni heroj Mitar Trifunović Učo, jedna od najznačajnijih ličnosti radničkog pokreta u BiH i jedna od najsvjetlijih figura radničkog pokreta cijele Jugoslavije, čovjek koji je do protjerivanja u rodni kraj (Bosanski Šamac) bio svestrano i neraskidivo vezan za RSD "Sloboda".

Svoje živote u borbi za slobodu dali su još i ovi narodni heroji iz Tuzle: Mijo Kerošević Guja, Strahinja Mitrović Strajko, Petar Marković Pajo, Slavko Mičić i Petar Miljanović. 

U periodu između dva rata kao i igrači ili članovi "Slobode" aktivno su djelovala još tri narodna heroja: Cvijetin Mijatović Majo, Franjo Herljević i Pašaga Mandžić.

Historija FK Slobode je za tekst "Uči da bi volio" (7): "Uči da bi volio" (6) "Predratno djelovanje RSK "Sloboda"" koristila sadržaj iz monografije "RSD Sloboda Tuzla 1919-1989"; IGTRO "Univerzal" Tuzla, 1989. godine.

Do sada objavljeni tekstovi iz sportsko edukativnog serijala "Uči da bi volio"
"Uči da bi volio" (1): Prvo je bio RSK Gorki
"Uči da bi volio" (2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura
"Uči da bi volio" (3): Formiranje RSK "Sloboda"
"Uči da bi volio" (4): Obnavljanje djelatnosti RSK "Sloboda"
"Uči da bi volio" (5): "Sloboda" od 1938. do 1941. godine
"Uči da bi volio" (6): Predratno djelovanje RSK "Sloboda"