Najveći um današnjice napunio 76 godina, a doktori mu predviđali smrt još 1965. godine

Budući da bi svaki dan mogao biti moj posljednji, imam neopisivu želju da iskoristim svaku minutu.

AUTOR: Indy100
OBJAVLJENO: 09.01.18 u 12:35
OSVJEŽENO: 09.01.18 u 12:35
http://bit.ly/2AJ6wSe
Engleski teorijski fizičar, kozmolog i autor smatra se jednim od najvećih naučnika na svijetu, a njegov je rad utjecao na same principe opće relativnosti i kvantne mehanike.

Od 1963. godine, Hawking pati od motoričke neuronske bolesti poznate kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS).

Tada su mu doktori predviđali samo dvije godine života.

Bolest ubija većinu svojih žrtava u prvih pet godina, no Stephen Hawking je premašio sva očekivanja i danas, nakon 55 godina je još uvijek živ. 

Međutim, situacija je mogla biti značajno drugačija.

1985. godine je njegova tadašnja supruga odbila savjet doktora da isključi Hawkinga sa mašina koje su ga održavale na životu kada je bolovao od upale pluća. Hawking se tada nalazio u indukovanoj komi u bolnici u Genovi, prenosi Indy100.

U dokumentarcu iz 2013. godine, Hawking je izjavio kako su doktori mislili da nema šanse za preživljavanjem i da su savjetovali Jane da isključi mašine.

Jane je odbila da to učini i insistirala je da ga vrate natrag u Cambridge.

Sedmice na intenzivnoj njezi su predstavljale najgori period njegovog života.

Bolest mu je oduzela moć govora i od tada je trebao stalnu njegu, no to ga nije spriječilo da nastavi svoj rad u nauci.

1988. godine je objavio knjigu "Kratka historija vremena" koja je od tada prodata u više od 10 miliona primjeraka i nastavio je održavati govore i predavanja širom svijeta.

Također je postao uzor svim osobama s invaliditetom, a održao je govor i na svečanosti otvaranja Paralimpijskih igara 2012. godine u Londonu.

Štoviše, njego invaliditet mu je dao novi smisao postojanja u strasti za životom.

U pomenutom dokumentarcu je također izjavio: "Budući da bi svaki dan mogao biti moj posljednji, imam neopisivu želju da iskoristim svaku minutu."

Treba napomenuti kako je Hawkingov slučaj izuzetak od pravila kada je riječ o ovoj bolesti.

Hawking je imao 21 godinu kada mu je dijagnosticirana bolest i nije se očekivalo da će dočekati svoj 25 rođendan, a kamoli 76.

Leo McCluskey, vanredni profesor neurologije i medicinski direktor ALS centra na Univerzitetu Pennsylvania, je ponudio moguće objašnjenje.

"Jedna stvar koja se ističe jeste da je ova bolest jako promjenjiva na više načina. U prosjeku, oboljeli žive 2 do 3 godine nakon dijagnoze. No, to također znači da polovina ljudi živi i duže, a također postoje i ljudi koji žive jako dugo s tom bolešću.

Očekivana životna dob zavisi od motornih neurona koji upravljaju dijafragmom - disajni mišići. Dakle, obično ljudi s ovom bolešću umiru od respiratornog zatajenja.

Druga prijetnja jeste propadanje mišića zaduženih za gutanje što može voditi do neuhranjenosti i dehidracije.

Ukoliko nemate dvije od navedene prijetnje, mogli biste živjeti duže iako se vaše stanje pogoršava. Ono što se njemu dogodilo je zapanjujuće. On je izuzetak."


Za Front Slobode prevela Esma Klico