Zašto imamo obrve?

Prije oko 100.000 godina, društvene mreže su počele da se šire, ljudske grupe su počele da se diverzifikuju, te je postalo evolucijski smisleno prioritizirati prijateljstvo u odnosu na agresiju.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 11.04.18 u 07:29
http://bit.ly/2H74ylZ
 
Mnogi smatraju da bi se Neandertalac mogao voziti podzemnom željeznicom u New Yorku bez da izazove previše pažnje samo pod uvjetom da on ili ona nose šešir kako bi sakrili svoje izuzetno guste obrve. Kad se porede savremeni ljudi sa našim drevnim precima jedna od najprimjetnijih razlika jeste nedostatak gustih obrva. Umjesto toga, razvili smo se tako da imamo glatko čelo, finije crte lica i obrve. Ali, zašto je to tako?
 
Argument u nedavno objavljenom članku u časopisu Nature Ecology and Evolution tvrdi kako visoko pokretne obrve pomažu modernim ljudima da neverbalno komuniciraju s drugima, dajući nam evolucijsku prednost u odnosu na ostale ljudske vrste. Za razliku od toga, obrve koje strše koje su karakteristične za Neandertalce bile su ''spolno-dimorfni prikaz'' sličan rogovima jelena.
 
Naučnici su došli do ovog zaključka korištenjem Homo heidelbergensis lobanje, donje vilice neandertalca i 3D modeling softvera sličnog programima koji su inženjeri koristili za dizajniranje zgrada i mostova. Koristeći virtualne skenere, tim je mogao prilagoditi oblik lobanje kako bi testirao postojeće teorije o tome zašto su drevne vrste ljudi imale tako gusto obrve. Razlog nije bio prilagođavanje strukturi lobanje ili poboljšanje mehanike ugriza, kao što se ranije mislilo. Oni, prema tome, sumnjaju da su obrve imale veoma posebnu socijalnu funkciju – pokazivanje dominacije.
 
''Spolno-dimorfni prikaz i društvena signalizacija su ubjedljiva objašnjenja za guste obrve naših predaka,'' objasnio je Paul O'Higgins, profesor anatomije na Univerzitetu York i viši autor studije u saopštenju.
 
''Njihova transformacija u više vertikalne obrve kod modernih ljudi omogućila je prikaz prijateljskih emocija, što je pomoglo u formiranju društvenih veza između pojedinaca.''
 
Prije oko 100.000 godina, društvene mreže su počele da se šire, ljudske grupe su počele da se diverzifikuju, te je postalo evolucijski smisleno prioritizirati prijateljstvo u odnosu na agresiju. Također su u to vrijeme moderni ljudi razvili manje, ravnije i pokretne obrve koje prepoznajemo danas.
 
''Pokreti obrva omogućavaju nam da izražavamo složene emocije, kao i da opazimo emocije drugih,'' dodala je koautorica Penny Spikins iz Odsjeka za arheologiju Univerziteta York.
 
''Brzi pokret obrva'' je kroskulturalni znak prepoznavanja i otvorenosti prema društvenoj interakciji, a povlačenje naših obrva prema sredini je znak saosjećanja. Mali pokreti obrva su također ključna komponenta za prepoznavanje pouzdanosti i prevare. S druge strane, pokazalo se da su ljudi koji koriste botoks koji ograničava pokret obrva manje vješti u izražavanju empatije i identificiranju s emocijama drugih.
 
Studija nije konačna, već doprinosi ideji da su se savremeni ljudi dobrovoljno promjenili kako bi se slagali s ljudima oko nas, piše Rosie McCall za IFLScience.
 
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico