Sedam organa bez kojih možemo živjeti

Na primjer, ljudi mogu relativno normalno živjeti sa samo pola mozga dok neki drugi organi mogu biti uklonjeni u cjelosti bez da to puno utječe na naš život

AUTOR: Indy100
OBJAVLJENO: 13.04.18 u 06:45
http://bit.ly/2GUgNPg
Ljudsko tijelo je nevjerovatno otporno.
 
Kada doniramo krv, gubimo oko 3.5 triliona crvenih krvnih zrnaca, ali naše tijelo ih brzo zamijeni. Možemo čak izgubiti velike dijelove vitalnih organa i normalno živjeti. Na primjer, ljudi mogu relativno normalno živjeti sa samo pola mozga. Neki drugi organi mogu biti uklonjeni u cjelosti bez da to puno utječe na naš život, prenosi Indy100. U nastavku su navedeni neki od ''nevitalnih'' organa u ljudskom tijelu.


Slezena
 
Ovaj organ nalazi se na lijevoj strani abdomena, prema leđima ispod rebara. Najčešće se uklanja kao rezultat povrede. Zato što je smještena blizu rebara podložna je abdominalnoj traumi. Ograšena je tkivnom kapsulom koja lahko puca omogućavajući curenje krvi iz oštećene slezene. Ako se ne dijagnosticira i liječi, ova pojava može rezultirati smrću.
 
Unutrašnjost slezene ima dvije značajne boje. Tamno crvena boja i mali tragovi bijele, koje se povezuju s funkcijama. Crvena je uključena u proces skladištenja i recikliranja crvenih krvnih zrnaca, dok je bijea povezana sa skladištenjem bijelih krvnih zrnaca i trombocita.
 
Ljudi mogu bez problema živjeti bez slezene, zbog toga što jetra ima ulogu u recikliranju crvenih krvnih zrnaca i njihovih komponenti. Slično tome, druga limfoidna tkiva pomažu imunološkoj funkciji slezene.
 
Želudac
 
Želudac ima četiri važne funkcije: mehaničko varenje hrane, hemijsku probavu, apsorpciju i sekreciju. Želudac se ponekad hirurški uklanja kao rezultat raka ili traume. Jedna Britanka je 2012. godine morala izvaditi želudac nakon što je popila koktel koji je sadržavao tečni azot.
 
Kada se želudac ukloni, hirurzi pričvrste jednjak direktno na tanko crijevo. Uz dobar oporavak, ljudi mogu imati normalne prehrambene navike uz dodatke vitamina.
 
Reproduktivni organi            
 
Primarni repoduktivni organi muškaraca i žena su testisi i jajnici, retrospektivno. Ove strukture dolaze u paru, a ljudi i dalje mogu imati djecu ako samo jedn par organa normalno funkcionira.
 
Uklanjanje jednog ili oba para organa obično je rezultat raka, ili kod muškaraca, traume, često kao posljedica nasilja, sportskih ili saobraćajnih nesreća. Kod žena, maternica se također može ukloniti. Ova procedura (histerektomija) onemogućava ženama da imaju djecu, te zaustavlja menstrualni ciklus žena u pred-menopauzi. Istraživanja su pokazala da žene čiji su jajnici uklonjeni nemaju manji očekivani životni vijek. Zanimljivo je da kod nekih muškaraca uklanjanje oba testisa može dovesti povećanja očekivanog životnog vijeka.
 
Debelo crijevo                  
 
Debelo crijevo je cijev dužine oko 2 metra koja ima četiri imenovana dijela: uzlazni, transverzalni, silazni i sigmoidni. Primarna funkcija ovog organa je apsorpcija vode i pripremanje izmeta. Prisustvo raka ili drugih bolesti može rezultirati potrebom uklanjanja nekih dijelova ili cijelog debelog crijeva. Većina ljudi se dobro oporavi nakon ovakve operacije, iako su primjetne promjene u crijevnim navikama. U početku se preporučuje prehrana s mehkom i kuhanom hranom koja pomaže procesu ozdravljenja.
 
Žuć
 
Žuć se nalazi ispod jetre u gornjem desnom dijelu abdomena, ispod rebara. Ova organ skladišti istoimenu supstancu, žuć. Žuć se stalno proizvodi u jetri  kako bi se olakšalo razbijanje masti, ali kada nije potrebna u procesu varenja, skladišti se u žućnoj kesi.
 
Kada crijeva detektuju masti, oslobađa se hormon koji uzrokuje kontrakciju žućne kese tjerajući žuć iz crijeva kako bi mogla pomoći u probavi masnoća. Međutim, višak holesterola u žući može stvoriti žućni kamenac koji može blokirati male cijevi koje pomjeraju žuć okolo. Kada se to desi, potrebno je hirurško vađenje žući. Ova operacija je poznata kao holecistektomija.
 
Mnogi ljudi imaju žućni kamenac koji uopšte ne izaziva simptome, dok drugi nisu te sreće. Jedna žena iz Indije je 2015. godine uklonila 12.000 žućnih kamenaca, što je svjetski rekord.
 
Slijepo crijevo
 
Slijepo crijevo je mala struktura koja liči na crva, a nalazi se na mjestu spajanja debelog i tankog crijeva. Smatra se da slijepo crijevo ''sigurna kuća'' za dobre crijevne bakterije, omogućavajući im da se razmnožavaju kada je to potrebno.
 
Zbog zatvorene strukture slijepog crijeva, kada u njeg uđe crijevni sadržaj mođe biti veoma teško izbaciti ga što dovodi do upale. To se zove upala slijepog crijeva. U teškim slučajevima, slijepo crijevo se treba hirurški odstraniti.
 
Međutim, ako vam je izvađeno sljepo crijevo, to ne znači da se ista situacija ne može više ponoviti i uzrokovati ponovnu bol. Postoje neki slučajevi u kojima se dio slijepog crijeva ne može u potpunosti ukloniti, što znači da se opet može upaliti, uzrokujući ''strumpitis''. Ljudima kojima je slijepo crijevo izvađeno ne primjećuju nikakvu razliku u svojim životima.
 
Bubrezi             
 
Većina ljudi ima dva bubrega, ali može živjeti samo s jednim, ili nijednim (uz pomoć dijalize). Uloga bubrega je filtracija krvi kako bi se održala ravnoteža vode i elektrolita, kao i kiselo-bazna ravnoteža. To čini uz pomoć različitih procesa kako bi se zadržale korisne stvari, kao što su proteini, ćelije i hranjive tvari koje tijelo treba. Još važnija funkcija je oslobađanje mnogih stvari koje nam ne trebaju kroz urin.
 
Postoje mnogi razlozi zbog kojih ljudima jedan ili oba bubrega moraju biti uklonjena: naslijeđena stanja, oštećenja zbog droge i alkohola, ili čak infekcija. Ako određenoj osobi oba bubrega otkažu, šalje se na dijalizu koja može imati dva oblika. hemodijaliza i peritonealna dijaliza. Prvi oblik radi n princpu mašine koja sadrži otpisnu dekstroze za čišćenje krvi, a druga koristi poseban kateter kojji se stavlja u abdomen. Obje metode izvlače otpad iz tijela.
 
Ako osoba mora na dijalizu, njihov očekivani životni vijek zavisi od mnogo stvari, uključujući vrstu dijalize, spol, druge bolesti koje osoba ima i dob. Nedavna istraživanja pokazala su da osoba koja ide na dijalizu od svoje 20. godine može živjeti još 16 do 18 godina, dok osoba u 60. godinama može živjeti samo pet godina.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico