Naučnici otkrili gene od kojih zavisi hoćemo li izgoriti ili pocrniti na suncu

Naučnici su locirali dijelove DNK koji izgleda imaju ulogu u kontrolisanju da li naša koža izgori ili pocrni kada se izlažemo suncu.

AUTOR: Independent
OBJAVLJENO: 11.05.18 u 10:46
http://bit.ly/2wrZG6C
Naučnici su locirali dijelove DNK koji izgleda imaju ulogu u kontrolisanju da li naša koža izgori ili pocrni kada se izlažemo suncu.
 
U najvećoj genetskoj studiji takve vrste, koja je koristila podatke od gotovo 200.000 ljudi, postavljeni su temelji za genetičke testove koji bi mogli predvidjeti reakcije ljudi na sunčevu svjetlost, piše Independent.
 
Smatra se kako ovo otkriće može pomoći naučnicima da bolje razumiju razvoj raka kože – od kojeg svake godine oboli 150.000 novih pacijenata u Velikoj Britaniji.
 
Glavni autor studije dr. Mario Falchi, naučnik na King's College u Londonu izjavio je za Independent kako je ''dobar postotak'' identificiranih gena za opekotine također uključen u rak kože.
 
Poznato je da su opekotine od sunca glavni faktor rizika u razvoju karcinoma kože. Razumijevanje genetike tamnjenja kože stoga podrazumijeva i razumijevanje genetike ove bolesti, koja je ujedno i najčešća vrsta raka kod ljudi evropskog porijekla.
 
Dr. Falchi je rekao kako je njihov rad također pomogao u objašnjavanju fenomena poznatog mnogima.
 
Ljudi tamnije kože prirodno su otporniji na štetne efekte sunčeve svjetlosti, ali naučnici ukazuju da postoje genetski faktori osim prirodne boje kože koji štite ljude od sunca.
 
''Neki od tih gena koji su povezani s rakom kože vjerovatno nemaju nikakve veze s pigmentacijom,'' rekao je. ''To može objasniti činjenicu zašto primjera radi osoba koja se nalazi pored vas u parku pocrveni, a vi pocrnite, a imate potpuno istu boju kože. Postoji varijabilnost za ljude s istom pigmentacijom.''
 
Njihovi rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications.
 
Istraživanje je provedeno korištenjem ogromne količine genetičkih podataka preuzetih iz UK Biobank, koji pohranjuje informacije o zdravstvenom stanju i dobrobiti ljudi čije podatke naučnici mogu koristiti.
 
Zahvaljujući ovom resursu, dr. Falchi i njegove kolege imali su pristup genetskim informacijama desetina hiljada ljudi evropskog porijekla koji su se sami izjasnili da li pocrne ili izgore.
 
Ove informacije su se kretale od onih koji su izjavili da uvijek izgore a nikad pocrne do onih koji pocrne bez da izgore.
 
Naučnici su zatim istražili genetičku varijabilnost među svim tim ljudima i na kraju su otkrili 10 novih genetskih područja koja su povezana sa sunčanjem.
 
Ovo otkriće potvrdilo je prethodnu studiju koja je razmatrala genetske osnove sunčanja i opekotina, pri čemu se udvostručio broj područja za koje se zna da su uključeni.
 
''Koristeći veliki uzorak uspjeli smo identifikovati skoro sve gene koji su uključeni u određivanje određene osobine – što je veoma interesantno jer jednom kada se ovo definiše moći će se razviti stvarni testovi genetske predikcije,'' rekao je dr. Falchi.
 
Međutim, on je istakao kako je problem opekotina lahko riješiti bez genetskih testova, budući da je u suštini to pitanje promjene ponašanja.
 
''Sunčanje je trend koje je započeo 1920. godine – prije niko nije želio dobiti malo boje, svi su željeli biti što više bijeli.''
 
Historija sunčanja vezuje se za modnu dizajnericu Coco Chanel, koja je slučajno izgorila kada je bila na odmoru i nenamjerno pokrenula novi trend koji se nastavio do danas.
 
Prema Cancer Research UK, gotovo devet od 10 slučajeva melanoma - najozbiljniji oblik raka kože - mogao bi se izbjeći ''sigurnim uživanjem na suncu i izbjegavanjem sunčanja na ležaljkama''.
 
Dr. Falchi je rekao kako se bez obzira na genetiku niko ne treba izlagati visokim razinama sunčeve svjetlosti, osim količine potrebne za izbjegavanje nedostatka vitamina D.
 
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico