Kako je nastao hljeb?

Rane kreacije ''hljeba'' vjerovatno su više ličile na ''ravne kriške mljevenih sjemenki i žitarica grijane na kamenu ili na žaru vatre'' nego na standardni hljeb

AUTOR: LiveScience
OBJAVLJENO: 15.05.18 u 17:23
http://bit.ly/2L14rY4
Za razliku od čokoladnog keksa ili juhe od paradajza, otkriće načina spremanja hljeba se ne može vezati za jednu osobu ili ljude. Umjesto toga, hljeb se postepeno razvijao hiljadama godina do onoga što je danas.
 
Iako je savremena verzija rezanog hljeba prilično novo otkriće (Wonder Bread je počeo reklamirati prvi hljeb narezan na kriške 1930. godine), hljeb sam po sebi je drevna hrana čije porijeklo datira prije više od 22.000 hiljade godina, piše Joanna Fantozzi za Live Science.
 
2004. godine, na arheološkom mjestu pod nazivom Ohallo II, današnji Izreal, naučnici su pronašli 22.000 godina stara zrna ječma mljevena na kamenu: što je prvi dokaz da su ljudi prerađivali divlje žitarice. Ali, ove rane kreacije ''hljeba'' vjerovatno su više ličile na ''ravne kriške mljevenih sjemenki i žitarica grijane na kamenu ili na žaru vatre'' nego na standardni hljeb, izjavio je Howard Miller, historičar hrane i profesor na Univerzitetu Lipscomb u Nashvilleu, Tennessee, za Live Science.
 
Natufijanci su bili prvi narod koji je uzgajao žitarice. Ova mezolitska grupa lovaca živjela je u dolini rijeke Jordan na Bliskom Istoku prije oko 12.500 godina.
 
''Smatra se da su Natufijanci prvi ljudi koji su od preživljavanja oslanjajući se isključivo na hranu iz prirode postali farmeri koji kontrolišu sve aspekte snadbijevanja hranom,'' izjavio je William Ruber, historičar za hranu i autor knjige Hljeb: Globalna historija za Live Science. ''Natufijanci su imali infrstrukturu za mljevenje ječma i njegovo pretvaranje u hljeb.''
 
Natufijanci su imali najranije poznato poljoprivredno društvo, a zrna bi prerađivali u sirovo brašno, od čega su pravili ''mali hljeb bez kvasca direktno na vatri'', rekao je Miller.
 
Tokom narednih nekoliko hiljada godina, poljoprivreda i kultivacija zrna se širila preko Bliskog istoka i jugozapadne Azije kroz trgovinske kontakte sa drugim lovačkim narodima  u dolini Nila, Mesopotamiji i istočno od doline Indusa.
 
''Hljeb je bio evolucijska iskra koja je dovela do razvoja državnih i velikih političkih jedinica,'' rekao je Rubel. ''Hljeb je omogućio akumulaciju višaka, tako da su sela postajala veća dok se nisu razvili pravi gradovi.''
 
Više od 5.000 godina nakon što su Natufijanci počeli praviti hljeb, tri civilizacije su počele brzo rasti i širiti se tokom bronzanog doba: Egipćani, Mezopotamci (današnji Irak) i Harapanci (u dolini Indusa, današnji Pakistan). Sve tri civilizacije, koje se smatraju najvećim u drevnom svijetu, ovisile su o hljebu.
 
"Hljeb je bio većina njihovih kalorija", rekao je Rubel. ''Hljeb je omogućio nakupljanje višaka i razvoj društvenih klasa. Klasa zanatlija nije postojala prije hljeba.''
 
Prvi poznati hljeb s kvascem datira iz Egipta, oko 1.000 godine prije nove ere, prema Milleru. Međutim, naučnici raspravljaju o njegovom tačnom porijeklu, jer dokazi pokazuju da su Mezopotamci također proizvodili hljeb s kvascem, rekao je Rubel.
 
Zapravo, otkriće kvasnog hljeba vjerovatno ima nejasne korijene. Drevni Egipćani koristili su ječam i emmer pšenicu kako bi kuhali kiselo pivo i pravili hljeb od kiselog tijesta, navodi se u studiji iz 1994. godine koja je objavljena u časopisu Egyptian Archeology. Drevni Egipćani su mogli praviti pivo pečenjem ''ukvasanog tijesta'' u ''pivski hljeb'', kojeg bi zatim izdrobili i natopili vodom, koja bi ga zatim fermentirala u pivo,'' navodi se u knjizi Ancient Egyptian Materials and Technology.
 
''Pivo je tečni hljeb'', rekao je Miller. Oba proizvoda imaju iste sastojke – vodu, žitarice, kvasac – samo u različitim omjerima.
 
Od kolijevke civilizacijskog hljeba do upakovanih kriški u supermarketima, hljeb je evoluirao zajedno s društvom, od kako su ljudi prvi put počeli drobiti zrna od kamen prije više hiljada godina.

Za Front Slobode prevela Esma Klico