Studija potvrdila kako su ljudi koji misle da su najpametnije osobe u prostoriji često suprotno od toga

''Studija je istraživala da li ljudi koji izražavaju superiornost mišljenja mogu to opravdati superiornim znanjem. U svih šest studija, pronašli smo veoma malo dokaza koji podržavaju tu tvrdnju,'' zaključili su autori.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 09.06.18 u 09:41
http://bit.ly/2MaOQFO
Potvrđujući ono što su frustrirani racionalni ljudi dugo sumnjali, naučnici psihologije su dokazali da su ljudi koji misle kako su najpametnije osobe u prostoriji često suprotno od toga.
 
Za časopis Journal of Experimental Social Psychology, Michael Hall i Kaitlin Raimi testirali su da li osobe s visokom razinom ''superiornosti mišljenja'' – misao da je vaše mišljenje tačnije od drugih – zaista posjeduju superiorno znanje o tim pitanjima.
 
Njihova istraga se temelji na nedavnim istraživanjima koja su pokazala da su ljudi, kada je riječ o politici, koji su ubjeđeni da je ono što misle tačno, najvjerovatnije neznalice, piše Aliyah Kovner za IFLScience.
 
Složivši se da je razdorna američka politika najbolji temelj za ovu vrstu istraživanja, Hall i Raimi odlučili su ocjenjivati učesnike putem online ankete o pet kontroverznih pitanja: nejednakost dohotka, veličina federalne vlade, terorizam, ekonomija i radna mjesta, te kontrola oružja. Regrutovali su šest studijskih grupa, ukupno 2.573 različitih odraslih Amerikanaca, te zatražili od njih da opišu stepen do kojeg smatraju da su njihova stajališta temeljena na činjenicama superiornija. Znanje učesnika testirano je nizom pitanja s višestrukim izborom.
 
''Studija je istraživala da li ljudi koji izražavaju superiornost mišljenja mogu to opravdati superiornim znanjem. U svih šest studija, pronašli smo veoma malo dokaza koji podržavaju tu tvrdnju,'' zaključili su autori.
 
''Na drugom kraju spektra superiornog mišljenja, najskromniji učesnici u našoj studiji (oni koji su prijavili nisku razinu superiornosti) proširili su ovu sklonost na percepciju svog znanja tako što su ga konstantno potcjenjivali.''
 
Ova otkrića, kao i mnoge druge studije, podržavaju poznati Dunning-Kruger efekt: psihološki koncept iz 1999. godine, koji opisuje kako osobe s niskim kognitivnim sposobnostima smatraju da posjeduju veće vještine i znanje zato što nemaju viši stepen samosvijesti koji je neophodan kako bi shvatili da postoje stvari izvan njihovog dohvata. Pojedinci s visokim kognitivnim sposobnostima, s druge strane, rutinski potcjenjuju svoje vještine jer su sposobni razmotriti ograničenja vlastitog mozga.
 
U skladu s ovim modelom, nekolika eksperimenta su također pokazala kako učesnici sa nedovoljnim političkim znanjem zanemaruju izvore informacija koji bi proširili njihovu svijest. Nakon završetka ankete, od nekih učesnika se tražilo da izaberu koje vijesti žele pročitati na temelju naslova. Analiza autora pokazala je kako pojedinci s većim nivoom superiornosti mišljenja imaju veću vjerovatnoću da će odabrati naslove koji su u skladu s njihovim uvjerenjima.
 
Ipak, prezentirajući i tračak nade za ljudsku rasu, autori su procjenili da li će saopštavanje učesnicima s visokim nivoom superiornosti mišljenja da su njihovi rezultati loši utjecati na njihov izbor naslova za čitanje ili ne. Skroman broj njih je zaista odlučio da se izloži novim informacijama.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico