Siromašniji radije dijele novac s drugima nego bogati, pokazala nova studija

Tokom eksperimenta učesnici su morali odlučiti koliko novca žele zadržati za sebe, a koliko žele ostaviti u zajedničku kasu koju će dijeliti sa drugima.

AUTOR: Independent
OBJAVLJENO: 02.07.18 u 08:02
http://bit.ly/2KpDPDD
Ljudi koji imaju manju finansijsku sigurnost vjerovatnije će dijeliti svoj novac s drugima, otkrila je nova studija.
 
Tim naučnika sa Univerziteta Kraljice Marije u Londonu proveo je društveni eksperiment kako bi istražili do kojeg stepena bogatstvo može utjecati na velikodušnost neke osobe, prenosi Independent.
 
Ljudima koji su učestvovali u studiji dodijeljen je ''viši'' ili ''niži status'' određen iznosom novca kojeg su dobili od naučnika.
 
Tokom eksperimenta učesnici su morali odlučiti koliko novca žele zadržati za sebe, a koliko žele ostaviti u zajedničku kasu koju će dijeliti sa drugima.
 
Studija koja je objavljena u časopisu Basic and Applied Social Psychology pokazala je kako su ispitanici kojima je bio dodijeljen ''niži status'' imali veću vjerovatnoću da će staviti novac u zajedničku kasu od onih s ''višim statusom''.
 
Štaviše, pojedinci s ''visokim statusom'' koji su stekli novac vlastitim naporima nasuprot slučajnoj sreći imali su još manju vjerovatnoću pokazivanja svoje velikodušne prirode.
 
''Za osobe visokog statusa, način putem kojeg su došli do bogatstva, bilo da se radi o slučajnosti ili vlastitim naporima, bio je ključan faktor za određivanje nivoa saradnje,'' izjavila je dr. Magda Osman, glavni autor studije.
 
''To nije bio slučaj s pojedincima nižeg statusa''.
 
''Način putem kojeg su došli do niskog statusa nije pravio nikakvu razliku u njihovom ponašanju.''
 
Ona je objasnila da, iako su oni koji su svojim naporima stekli bogatstvo imali veću vjerovatnoću da će ga zadržati za sebe, oni s nižim statusom imali su veću vjerovatnoću da će raditi s drugima kako bi povećali svoje bogatstvo.
 
''Kada imate ograničeni status, očigledan strateški način da ga povećate je kroz saradnju,'' navodi ona.
 
''Ovdje je bitna činjenica da čak iako se osoba ponaša kooperativno, nema razloga misliti da je to isključivo iz nesebičnih razloga.''
 
Jedan od ključnih rezultata ekperimenta je činjenica da su oni ''nižeg statusa'' bili spremni preuzeti daleko veći rizik stavljajući novac u zajedničku kasu, budući da nisu imali nikakvu garanciju da će ostali sudionici učiniti isto.
 
Nadalje, tim je također primjetio da je empatija imala veoma malo utjecaja na odluke sudionika tokom studije.
 
''Drugo iznenađujuće otkriće bilo je to da empatija nije imala nikakvog utjecaja na promicanje prosocijalnog ponašanja, drugim riječima stavljanju novca u zajedničku kasu,'' kaže ona.
 
''To je važno jer postoji mnogo tvrdnji da je empatija ljepilo koje povezuje ljude da se ponašaju društveno.''
 
''Ono što smo pokazali je to da kada je u pitanju novac, empatija praktično nema ulogu u poboljšanju prosocijalnog ponašanja.''
 
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico