Zašto plakanje ne pali kod psihopata

Nekoliko suza neće vam pomoći da osvojite psihopatu. Kada su u pitanju strah, uznemirenost i tuga, ljudi sa psihopatskim osobinama nisu u mogućnosti da odgovore na istinite emocije na način na koji većina ljudi to radi.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 08.08.18 u 14:28
http://bit.ly/2vtNEqC
Nekoliko suza neće vam pomoći da osvojite psihopatu. Kada su u pitanju strah, uznemirenost i tuga, ljudi sa psihopatskim osobinama nisu u mogućnosti da odgovore na istinite emocije na način na koji većina ljudi to radi.
 
Samo na osnovu facijalnih izraza psihopate ne mogu reći da li je neko iskreno uznemiren ili su to samo krokodilske suze. Objavljujući svoj rad u Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment, istraživači su tražili od učesnika da pogledaju fotografije ljudi koji izražavaju različite emocije, od kojih su neki pokazali iskrena osjećanja, dok su drugi glumili.
 
Učesnici koji su pokazivali više psihopatskih osobina nisu se osjećali ništa lošije za nekoga ko je autentično uznemiren u odnosu na one što su glumili. Štaviše, također su imali poteškoće u razlikovanju da li neko glumi uznemirenost, što znači da su psihopate manje spremni od većine da pomognu nekome ko je iskreno uznemiren, piše Madison Dapcevich za IFLScience.
 
"Za većinu ljudi, ako vidimo nekoga ko je iskreno uznemiren, osjećamo se loše za njih i to nas motiviše da im pomognemo", rekla je Amy Dawel sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) u saopštenju. "Ljudi koji su visoko na psihopatskom spektru ne pokazuju ovaj odgovor."
 
Sa druge strane, kada su u pitanju druga osjećanja poput ljutnje, gađenja i sreće, psihopate nemaju nikakvih problema da kažu da li je neko glumio.
 
Klasificirane pod Antisocijalnim poremećajima ličnosti u petom izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja (DSM-5), dijagnoze psihopatije odnose se na one koji ne pokazuju kajanje ili krivicu, imaju tendenciju nasilnog ponašanja i zanemaruju zakone, društveni moral, i prava drugih. Oni imaju tendenciju da budu veoma šarmantni i da preuzimaju velike rizike dok su ustvari glavni manipulatori koji ne brinu o posljedicama svojih postupaka. Umjesto da stvarno osećaju emocije, oni uče imitirati odgovarajuće odgovore drugima.
 
Raznolikost bioloških faktora doprinosi stvaranju psihopata, uključujući kombinaciju genetskih i ekoloških osobina, kao i razlike u strukturi mozga. Kod psihopate, dijelovi mozga koji su povezani sa osjećanjem empatije ili briga za druge ne funkcionišu na isti način kao i kod drugih ljudi.
Budući da ljudi sa psihopatskim osobinama ne mogu da zamisle kako drugi osjećaju bol, to bi moglo pomoći da se objasni zašto ne mogu prepoznati ljude koji su zaista uznemireni. Dawel se nada da će njeno istraživanje pomoći da bolje razumijemo i tretiramo one sa psihopatskim tendencijama.
 
"Razumijevanje šta je tačno pogrešno sa emocijama u psihopatiji će nam pomoći da rano identifikujemo ove probleme i nadamo se da ćemo intervenisati na načine koji promovišu moralni razvoj", rekla je ona.
 
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico