Kada je najbolje vrijeme da nekome saopštite lošu vijest?

Nemojte čekati "pravo vrijeme" da saopštite nekom lošu vijest. Naprotiv, stresni ili intenzivni vremenski periodi mogli bi učiniti da osoba bude spremnija da prihvati predstojeće prepreke i da se prilagodi na mnogo povoljniji način.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 09.08.18 u 12:58
http://bit.ly/2OX7pyC
Ne postoji idealno vrijeme da nekome saopštite lošu vijest, ali radeći to dok su pod stresom moglo bi pomoći u ublažavanju situacije, navodi se u  novom istraživanju objavljenom u Journal of Neuroscience.
 
Ovaj kontraintuitivni pojam može biti posljedica činjenice da ljudi uglavnom veruju da su u manjoj opasnosti da će im se nešto negativno desiti nego njihovim vršnjacima. Poznata kao optimistična pristrasnost, ova psihološka teorija ukazuje na to da ljudi potcenjuju verovatnoću da će im se dogoditi nešto loše - kao auomobilska nesreća - i precenjuju mogućnost pozitivnih događaja, kao što je dobitak na lutriji. U nekim slučajevima, optimizam nije uvijek dobra stvar: on može učiniti ljude previše pouzdanim u rizične odluke ili navesti ih da propuste doktorski pregled, na primjer.
 
Stres, s druge strane, ima mnogo drugačiji efekat.
 
Ljudi su optimistični kada su mirni, što povećava vjerovatnoću da će ignorisati loše vijesti o svojoj budućnosti i pozdraviti dobre vijesti. Ali kada su ljudi pod stresom, oni postaju svesniji i prihvataju loše vijesti, što ukazuje da oni drugačije obrađuju informacije u zavisnosti od toga šta se oko njih odvija. Istraživači kažu da ova sposobnost fleksibilnog prelaska između optimizma i stresa "može biti zdrav, adaptivni odgovor na promjenljive zahtjeve u oblasti životne sredine".
 
Treba napomenuti da je studija relativno mala sa samo 35 ispitanika. U kontrolisanom laboratorijskom okruženju, istraživači su stvorili stresno okruženje rekavši polovini učesnika da će morati održati javni govor nakon zadatka (naravno, podrazumijevajući da nisu jedni od onih koji uživaju u javnom govoru).
 
Učesnici su potom povezani na mašinu za mjerenje nivoa stresa i od njih je traženo da procjene koliko je vjerovatno da će doživjeti negativan životni događaj, kao što je automobilska nesreća ili da će postati žrtva prevare. Učesnicima je zatim rečeno da je vjerovatnoća da će doživjeti ove događaje znatno niža (dobre vijesti) ili viša (loše vijesti), a zatim su zatražili od njih da daju nove procjene.
 
Oni kojima nije rečeno da će održati javni govor, bili su više podložni dobrim vijestima nego lošim. Sa druge strane, sresirani učesnici postali su bolji u procesuiranju loših vijesti. Eksperiment je ponovljen i za vatrogasce na dužnosti, koji su mjerili nivo anksioznosti i samo prijavljivali svoju razinu stres prije i poslije svakog poziva. Istraživači su našli na slične rezultate. Međutim, ovi rezultati možda neće biti istiniti za one koji pate od poremećaja raspoloženja.
 
I da odgovorimo na vaše pitanje: Nemojte čekati "pravo vrijeme" da saopštite nekom lošu vijest. Naprotiv, stresni ili intenzivni vremenski periodi mogli bi učiniti da osoba bude spremnija da prihvati predstojeće prepreke i da se prilagodi na mnogo povoljniji način, piše Madison Dapcevich za IFLScience.

 
Za Front Slobode prevela Esma Klico