Zašto još uvijek ne postoji vakcina protiv HIV-a?

Cilj vakcina je dati našem imunološkom sistemu pravo oružje za poraz virusa. Nažalost, HIV je iznimno prilagodljiv - može mijenjati komponente i postati neprepoznatljiv.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 04.12.18 u 08:16
http://bit.ly/2FYcfv8
Oko 37 miliona ljudi širom svijeta živi s HIV-om, virusom humane imunodeficijencije. Dok su tretmani za sprečavanje ili liječenje HIV infekcija dostupni, vakcina nije. Trenutačno se razvijaju mnogi pristupi: neki su preventivni namijenjeni ljudima koji spadaju u rizičnu skupinu, a neki su usmjereni na oslobađanje virusa koji se sakriva u ćelijama.
 
Cilj vakcina je dati našem imunološkom sistemu pravo oružje za poraz virusa. Nažalost, HIV je iznimno prilagodljiv - može mijenjati komponente i postati neprepoznatljiv. Zbog toga su mnogi napori za proizvodnju vakcine naišli na ograničenja. Najpoznatiji primjer toga bio je "RV HIV eksperiment", koji je pokazao smanjenu stopu HIV infekcije za 31,2% u poređenju s placebom. Vakcina je bila sigurna i dobro podnošljiva, ali na žalost samo umjereno učinkovita.
 
"RV144 nije bio uspjeh u javnom zdravstvu, već je bio od velike važnosti za naučne poduhvate. Imunološke analize nakon eksperimenta otkrile su signale koji su bili povezani sa zaštitom ili nedostatkom zaštite, što je postavilo temelje za poboljšanje pristupa ", izjavila je dr. Jill Gilmour, izvršni direktor za humanu imunologiju na Međunarodnoj inicijativi za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI) za IFLScience.
 
Dok je potraga za djelotvornim tretmanom bila uzlazna borba, razvijeno je nekoliko pristupa. Ranije ove godine, objavljeno je da će se faza I ljudskog testiranja jedne od tih vakcina održati u 2019. godini.
 
Ova posebna vakcina cilja fuzijski peptid na površini virusa. Peptidi su kratki lanci aminokiselina (komponente proteina), a HIV ih koristi da uđe u ćelije. Vakcina nastoji zaustaviti ovu akciju i spriječiti virus da inficira ćelije. Do sada je bila djelotvorna kod obećavajućih 31% HIV sojeva od 208 testiranih. Testovi provedeni na životinjama pokazali su da vakcina djeluje na više vrsta i vjeruje se da će biti učinkovita i kod ljudi. Eksperimenti u 2019. godini će procijeniti nuspojave i sigurnosna ograničenja za vakcinu.
 
Nedavno je objavljen novi pristup u časopisu Science Advances. U ovom istraživanju, naučnici su u životinjske modele ubrizgavali antigene koji su dizajnirani za poticanje proizvodnje prekursorskih antitijela. Oni će se eventualno razviti u bNAbs, ili "široko neutralizirajuća antitijela", koja će se vezati za virus i omotati ga kako bi spriječili zarazu drugih ćelija. IAVI je nedavno najavio da prvi kandidat za vakcinu ulazi u kliničko ispitivanje. Trenutno postoji vakcina koja se nalazi u fazi II eksperimenta koji će se provoditi do 2022. godini i fazi III studije (poređenje između tretmana) na RV144 koja je započela u 2016. godini i trajat će do sredine 2021. godine.
 
"Razvoj učinkovite vakcine protiv HIV-a je izazov u pogledu prirode virusa i njegove interakcije s ljudskim imunološkim sistemom; nijedna osoba se nikad nije prirodno oporavila od HIV infekcije, a nema korelacija koje signaliziraju koji imuni odgovori su potrebni kako bi se blokirale ili očistile HIV ćelije", objasnila je dr. Gilmour. "HIV vakcina ostaje bitan alat za zaustavljanje širenja HIV-a i zaustavljanja AIDS-a. Broj novih HIV infekcija neznatno se smanjio u posljednjih pet godina, a mogao bi se povećati ako se prevencijski napori bitno ne povećaju."
 
HIV je nažalost strašno pametan virus. Napadajući i otimajući T-ćelije, jednu od važnih komponenti imunološkog sistema, zapravo onesposobljava ključnu liniju obrane u ljudskom tijelu. Koristi proteine koji se nalaze u T-ćelijama za reprodukciju, uništavanje same ćelije i širenje kroz domaćina. Nadamo se da će vakcina i budući tretmani pružiti novo oružje našim ćelijskim vojnicima.
 
Tretmani su postali iznimno uspješni u tome da virus postane neaktivan. Slijedeći ispravan pristup, moguće je da postoji neotkriveno virusno opterećenje, zbog čega je gotovo nemoguće prenijeti virus nekome drugome. Ipak, virus ostaje unutar ćelija.
 
Jedna od stvari koja iznenađuje ljude je kad im kažem da još uvijek ne znamo kako virus zapravo funkcionira u ćelijama", izjavila je za IFLScience dr. Kate Bishop, sa Instituta Francis Crick. ''Posmatramo određene viralne proteine i način na koji oni stupaju u interakciju sa ćelijom, koje druge proteine vezuju, gdje i kako. Budući da se radi o velikom pokrivnom području, fokusiramo se na rane faze replikacije nakon što virus uđe u ćeliju.
 
 "Grupa dr. Bishop također posmatra suprotan pristup. Virus treba prevladati određene "antivirusne proteine" ili faktore ograničenja. To su prirodne prepreke koje su se razvile kako bi zaustavile viruse, a naučnici žele znati kako se tačno HIV javlja oko njih. Prvi restrikcijski faktor otkriven je 2002. godine i od tada je bio fokus naučnika.
 
"Razumijevanje ove borbe između virusa i, u ovom slučaju ljudi, moglo bi potencijalno dovesti do razvoja lijekova protiv HIV-a", rekla je dr. Paula Ordonez, glavni naučnik u Retrovirus-Host Interactions Laboratory za IFLScience.
 
Dr. Ordonez se nada da će njezin rad na ovom području dovesti do razvoja tretmana s izrazito niskom razinom toksičnosti. To bi se moglo koristiti za liječenje dojenčadi koja se zaraze virusom u maternici kao i za smanjenje potencijalno dugoročnih efekata anti-retrovirusnih lijekova za osobe koje žive s HIV-om već desetljećima.
Sigurno je da postoji optimizam za proizvodnju učinkovite vakcine protiv HIV-a u vrlo bliskoj budućnosti. Podrška istraživanju je važna, ali puno je toga što možemo učiniti, kao što je borba protiv stigme i zaustavljanje širenja dezinformacija.
 
Zahvaljujući najnovijim tretmanima, osobe koje žive s HIV-om mogu imati i očekivati istu kvalitetu života kao ljudi koji nemaju virus. Povećanje korištenja PrEP-a (profilaksa prije izlaganja) i ostalih pristupa značajno je pridonijelo smanjenju širenja virusa.
 
"Nove tehnologije prevencije - poput PrEP-a i HIV samotestiranja - imaju potencijal da pomognu u smanjenju prijenosa HIV-a izvan skupina u kojima već vidimo da se to događa", izjavio je Charles Witzel, naučnik iz London School of Hygiene and Tropical Medicine za IFLScience. "Barijere poput stigme i nedostatka percepcije rizika moraju biti riješene kako bi ovo bilo uspješno.
 
"Nedostatak javnih i državnih kampanja i "stigmatizacija" bolesti od strane političara i vjerskih vođa svakako su pridonijeli širenju neznanja i nesporazuma o HIV-u i AIDS-u. Isto vrijedi i za teoretičare zavjere koji tvrde da postoje fiktivni lijekovi ili čak da ta bolest uopće ne postoji. HIV utječe na mnoge manjinske skupine zbog društvenih barijera. Stigma, siromaštvo, obrazovanje, pristup zdravstvu, rasizam i homofobija glavni su razlozi zašto pojedinci ne mogu dobiti potrebnu pomoć. Ne možemo svi pronaći lijek za ovu bolest, ali borba protiv neznanja je nešto što svi možemo i trebamo učiniti, piše Alfredo Carpineti za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico