Zašto ljudi nemaju krzno?

Glavna teorija zašto smo izgubili krzno ukazuje na potrebu za boljom regulacijom temperature kad smo se preselili iz sjenovitih šuma u toplije savane, što nam je omogućilo da lovimo tokom dana.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 19.12.18 u 09:36
http://bit.ly/2A5xINg
Naš nedostatak krzna u poređenju s ostalim primatima dugotrajna je zagonetka u biologiji. Postoji nekoliko hipoteza koje objašnjavaju razloge našeg nedostatka dlake, ali do sada imamo malo dokaza. Dok ''zašto'' ostaje misterija, ''kako'' postaje jasnije.
 
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Cell Biology, naučnici su otkrili da obilje određenog proteina određuje rast kose na šapama životinja. Ako je protein pod nazivom Dickkopf 2 ili Dkk2 prisutan u maloj količini (kao kod zečeva i polarnih medvjeda), regija tabana je puno dlakava. Kod miševa, koji imaju malo dlake na šapama, Dkk2 je prisutan u većim količinama.
 
Tim je sugerirao da ovaj protein može blokirati određeni signalni put, poznat kao WNT, koji je odgovoran za rast kose. Da bi testirali ovo, naučnici su projektirali miševe da ne proizvode Dkk2. Ove životinje razvile su rast krzna na koži tabana, ali je krzno bilo tanje, kraće i više nasumično raspoređeno od ostatka kose životinja. Protein jasno igra važnu ulogu, ali ne predstavlja cijelu sliku.
 
"Dkk2 je dovoljan da spriječi rast kose, ali ne da se riješi svih mehanizama kontrole. Postoji još mnogo toga za proučiti ", rekla je profesorica Sarah Millar, koautor studije i stručnjak za dermatologiju na Medicinskom fakultetu Perelman Univerzitea Pennsylvania, za Smithsonian. "Imamo jako dugu kosu na našem tjemenu i kratku kosu na drugim regijama tijelima, ali na dlanovima, donjoj strani naših zglobova i tabanima nemamo nikako. Niko ustvari ne razumije kako nastaju te razlike.
 
"Iako ta opažanja ne pružaju punu sliku, ipak otkrivaju intrigantne indicije o dlakavosti i ćelavosti. Naučnici smatraju da je WTN put ključan, a sljedeći je korak istražiti koji bi drugi proteini mogli blokirati ovaj put. To bi moglo dovesti do formiranja potpune slike o tome kako smo izgubili krzno, te čak imati i potencijalne medicinske primjene. To će sigurno pomoći u tretiranju određenih stanja poput ćelavosti ili alopecije. Također bi nam pomoglo da bolje razumijemo određene kožne bolesti kao što su psorijaza i vitiligo.
 
Glavna teorija zašto smo izgubili krzno ukazuje na potrebu za boljom regulacijom temperature kad smo se preselili iz sjenovitih šuma u toplije savane, što nam je omogućilo da lovimo tokom dana. Druga sugerira da smanjuje parazite. To bi mogla biti i "teorija vodenih primata", koja sugerira da su naši preci gazili i plivali u potrazi za hranom, a krzno nije bio idealan materijal za to. Ko zna, možda se čak radi i o više faktora, piše Alfredo Carpineti za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico