Roza boja nije stvarna

Zaboravite flamingose, cvjetove trešnje i šećernu vunu. Žao nam je što vas moramo razočarati, ali roza nije prava boja, barem ne na način na koji možda mislite.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 21.12.18 u 07:02
http://bit.ly/2A9QjYB
Zaboravite flamingose, cvjetove trešnje i šećernu vunu. Žao nam je što vas moramo razočarati, ali roza nije prava boja, barem ne na način na koji možda mislite.
 
Razmislite o spektru boja. Vidljiva svjetlost - crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta - je komad elektromagnetskog spektra kojeg naše oči mogu percipirati. Za razliku od većine boja na koje naiđemo, ne možemo prikazati rozu boju s jednom frekvencijom svjetlosti. Nije sasvim crvena, ali sigurno nije ni ljubičasta. Umjesto toga, to je kombinacija nekoliko talasnih dužina, piše Tom Hale za IFLScience.
 
Ako posmatramo veliki balon od žvakaće gume, mi ne pecipiramo samo hrpu ružičastih talasnih dužina kako se reflektiraju od očnu jabučicu. Mi zapravo svjedočimo raspršivanju različitih reflektirajućih talasnih dužina, prvenstveno crvene i bijele, koje naš mozak povezuje i percipira kao rozu boju.
 
Dakle, prava ružičasta talasna dužina svjetlosti ne postoji, ali da li to znači da roza nije boja?
 
"Naravno da je roza boja", rekla je Jill Morton, stručnjak za teoriju i pshihologiju boja za Popular Science 2012. godine. "No, uzimajući to u obzir, ružičasta zapravo nije dio svjetlosnog spektra, to je ekstra spektralna boja i mora biti izmiješana da bi se dobila.
 
"Ako se pridržavamo pravila elektromagnetnog spektra, možda je preciznije nazvati ružičastu "nijansom crvene boje". Naša percepcija boje nije tako jednostavna kao linearni spektar, ona također uključuje nijanse (dodatne svjetlosne vrijednosti) i sjene (dodane tamne vrijednosti). Dodavanjem nijansi crvenoj boji posvijetljujemo je, te je pomičemo prema plavom kraju spektra dajući joj drugačiju osobinu. To nazivamo "ružičastom" osobinom.
 
Ovdje stvari postaju malo komplikovane. Ali hajde da pokušamo shvatiti: definiramo boju dajući oznaku senzaciji u našem mozgu? Kada razmišljamo tako, doista sve "boje" - , sva osjetila - samo su apstrakcije temeljene na tumačenju tijela i uma koje ne mogu postojati izvan vizualnog sistema.
 
"Boja zapravo nije svojstvo svjetlosti ili objekata koji odražavaju svjetlost, to je senzacija koja se javlja u mozgu", objašnjava biolog Timothy H Goldsmith u članku Scientific American iz 2006. godine.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico