Kako nas mozak nagrađuje što jedemo kad smo gladni

Znati kada jesti i kada prestati, dovoljno je važan znak da je evolucija odradila svoje. Gledajući ostatke blagdanske trpeze, vjerovatno većina nas žalosno razmišlja zašto osjećaj sitosti ima toliko malo snage u poređenju s dodatnim porcijama pudinga i čokolade.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 03.01.19 u 08:50
http://bit.ly/2AsPb2B
Znati kada jesti i kada prestati, dovoljno je važan znak da je evolucija odradila svoje. Gledajući ostatke blagdanske trpeze, vjerovatno većina nas žalosno razmišlja zašto osjećaj sitosti ima toliko malo snage u poređenju s dodatnim porcijama pudinga i čokolade. Na ovo pitanje je još teže odgovoriti sada kad je jedno istraživanje pokazalo da mozak daje dva signala za nagrađivanje nakon jela, jedan kada se hrana prvi put konzumira, a drugi kad napuni želudac.
 
Poput mnogih drugih ugodnih stvari, naš odgovor na hranu se oslanja na dopaminski sistem. Kada konzumiramo hranu, mozak se aktivira kako bi oslobodio dopamin, što poboljšava naš osjećaj blagostanja. Dr. Marc Tittgemeyer iz Max Plank Instituta za istraživanje metabolizma, kao i mnogi naučnici prije njega, želio je detaljnije razumjeti ovaj mehanizam, ali za razliku od svojih prethodnika imao je tehnologiju za to.
 
"Uz pomoć nove tehnike pozitronske emisijske tomografije (PET) koju smo razvili, nismo pronašli samo dva vrhunca oslobađanja dopamina, već smo smo također mogli identificirati specifična područja mozga koja su bila povezana s tim oslobađanjima", rekao je Tittgemeyer u saopštenju.
 
Tittgemeyer i kolege dali su 12 muškaraca ili ukusan milkshake ili nutricionistički slično bezukusno piće, te su koristili PET tehniku kako bi posmatrali njihov odgovor mozga. Da bi se maksimizirao učinak, svi oni koji su sudjelovali postili su noć prije testa.
 
U časopisu Cell Metabolism, oni izvještavaju kako je dopaminska reakcija započela čim se popio mliječni napitak, ali se prilično brzo smanjila. Međutim, drugi vrhunac slične snage pojavio se 15-20 minuta nakon konzumacije pića kao odgovor da je želudac potvrdio prisutnost hrane. Mnogi različiti dijelovi mozga se aktiviraju kao odgovor na ove podražaje, s nekim varijacijama između onih koji se aktiviraju na okus i onih na punjenje želuca. Kao što se i očekivalo, neukusno piće samo je proizvelo drugi odgovor.
 
Nalazi su u skladu sa studijama na životinjama, koje također pokazuju prisutnost dva načina putem kojih mozak šalje odgovor na konzumiranje hrane.
 
Tim je također proučavao područja mozga koja su ukazivala na glad prije dobivanja pića i neočekivano su otkrili jaku negativnu korelaciju između njih i mjesta koja su reagirala na primanje hrane. U radu se spekulira da visoka želja za jelom inhibira oslobađanje dopamina u putamenu, koji se nalazi u prednjem dijelu mozga. To bi moglo značiti da što više želite hranu, poruka da ste konzumirali dovoljno je manje efektivna, što potiče prekomjernu konzumaciju, posebice željene hrane.
 
Nadamo se da što više znamo o tome kako mozak reagira na hranu, bolje ćemo moći kontrolirati naše apetite, kako bi zaustavili prejedanje i borili se protiv bolesti poput anoreksije, piše Stephen Luntz za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico