Alkohol ipak ne ubija moždane ćelije ali blokira sjećanje, nauka objasnila

"Alkohol ne oštećuje ćelije na bilo koji način koji možemo otkriti", kaže Dr. Zorumski. Zapravo, čak i pri visokim razinama alkohola koje smo ovdje koristili, ne vidimo nikakve promjene u načinu na koji ćelije mozga komuniciraju. I dalje obrađujete informacije. Niste pod anestezijom. Niste se onesvijestili. Ali, ne stvarate nova sjećanja."

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 06.01.19 u 07:49
OSVJEŽENO: 06.01.19 u 07:49
http://bit.ly/2SA616t
Kao i svake godine tokom 'praznične sezone' postoji velika vjerovatnoća da ćete doći u kontakt s nekim ko je mrtav pijan. Ili ćete možda to biti vi. Bilo kako bilo, ovo iskustvo vas može navesti da se zapitate zašto teško opijanje ima takav utjecaj na naš mozak. 

Prema otkrićima najnovijih istraživanja na tu temu, smatra se da se amnezija izazvana alkoholom pojavljuje jer alkohol, koji može preći krvno-moždanu barijeru, djeluje na receptor koji se nalazi na neuronima uključenim u formiranje sjećanja. Ovaj inhibitorni proces - prvi put identificiran početkom 1990-tih, ali još uvijek nedovoljno razjašnjen - odvija se kada etanol pronađe put do piramidalnih neurona unutar CA1 područja hipokampusa.

Piramidalni neuroni su vrsta nervne ćelije s mnogo dendrita, ali samo jednim aksonom, i kao takvi služe za primanje informacija od drugih ćelija prije slanja jednog integriranog signala dalje. CA1 područje hipokampusa poznato je kao mjesto dugotrajnog potenciranja (LTP), procesa kojim sinapsa koja povezuje dva neurona postaje osjetljivija na stimulaciju kao rezultat čestih komunikacija dva neurona. Mehanizam koji se temelji na LTP-u također ostaje prilično misteriozan, ali naučnici ipak znaju da je taj fenomen ključan za formiranje sjećanja.

U studiji iz 2011. godine, objavljenoj u časopisu The Journal of Neuroscience, glavni naučnik dr. Charles Zorumski i njegove kolege koristili su eksperimente na štakorima kako bi otkrili više detalja o učincima etanola. Utvrdili su da alkohol blokira LTP tako što ometa N-metil-D-aspartatin (NMDA) receptor na CA1 piramidnim neuronima, uzrokujući da oslobađaju steroide koji inhibiraju plastičnost neurona. Nepostojanje neuralne plastičnosti znači da ne dolazi do promjene u sinaptičkim vezama, a samim tim ni stvaranja memorije.

"Potrebno je puno alkohola da se blokira LTP i memorija", rekao je dr. Zorumski u prošloj izjavi. "Ali taj mehanizam nije jednostavan. Alkohol pokreće ove receptore da se ponašaju naizgled kontradiktorno, i to je ono što zapravo blokira neuronske signale koji stvaraju sjećanja. Ovo otkriće može objasniti zašto se pojedine osobe pod visokim utjecajem alkohola ne sjećaju onoga što su radili prethodne noći.

On objašnjava da velike količine alkohola izgleda blokiraju neke NMDA receptore dok aktiviraju druge. Uvidi njegove grupe su u suprotnosti s dugogodišnjom idejom da alkohol oštećuje pamćenje tako što ubija moždane ćelije.

"Alkohol ne oštećuje ćelije na bilo koji način koji možemo otkriti", dodao je Zorumski. "Zapravo, čak i pri visokim razinama alkohola koje smo ovdje koristili, ne vidimo nikakve promjene u načinu na koji ćelije mozga komuniciraju. I dalje obrađujete informacije. Niste pod anestezijom. Niste se onesvijestili. Ali, ne stvarate nova sjećanja."

"Dosadašnja istraživanja pokazala su da akutni stres također može utjecati na LTP, iako se proces zapravo ubrzava odmah nakon prijetećeg događaja, kada su kortikosteroidni hormoni uključeni u fiziološki stresni odgovor još uvijek visoki (što ima smisla iz evolucijske perspektive, jer životinje trebaju pamtiti i učiti iz prijetnji s kojima se susreću). Neki dokazi također upućuju na to da dugotrajni stres utječe i na pamćenje, vjerojatno i kroz potisnuti LTP-a.

Iako je većina istraživanja provedena na životinjama, predviđa se da isto vrijedi i za ljude, što znači da postoji pristojna vjerovatnoća da ako konzumirate velike količine alkohola ili postanete anksiozni (praznična sezona oko Nove godine u multikulturnim društvima kao što je naša BiH) sposobnost vašeg mozga da pohrani nove informacije bit će kompromitirana, piše Aliyah Kovner za IFLScience.

Esma Klico i Alen Haman za Front Slobode