Kakvu ulogu naš mozak ima u razvijanju ovisnosti?

Ovo područje mozga povezano je s kontrolom impulsa, a niska povezanost na tom mjestu može smanjiti kontrolu impulsa, što će možda povećati vjerovatnoću da će ljudi početi pušiti, i svakako učiniti težim prestanak pušenja ukoliko tako odluče.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 12.01.19 u 12:04
http://bit.ly/2AFDCoQ
Pušenje i teško konzumiranje alkohola često se tretiraju kao slične i povezane stvari. Obje su povezane s ovisnošću, imaju negativne učinke na zdravlje, obično se javljaju kod istih ljudi, i obično jedna stimulira želju za drugom. Međutim, čini se da su neurološki vrlo različite. Ne samo da se njihove najjače asocijacije događaju u različitim dijelovima mozga, već je pušenje povezano s slabijom povezanošću mozga, dok je piće povezano s boljom povezanošću.
 
Dakle, trebamo li piti više i pušiti manje za bolje povezan mozak? Ne tako brzo. Prvo, mora se uspostaviti smjer uzročnosti. Da li pušenje smanjuje povezanost u mozgu, ili slaba povezanost potiče pušenje?
 
U funkcionalnoj MRI studiji na 2000 ljudi, profesor Edmund Rolls sa Univerziteta Warwick otkrio je da pušači u prosjeku imaju slabiju funkcijsku povezanost u cijelom mozgu, ali posebno u lateralnom orbitofrontalnom korteksu, u odnosu na ostatak populacije. Što više ljudi puše, manje su povezane njihove moždane ćelije.
 
Ovo područje mozga povezano je s kontrolom impulsa, a niska povezanost na tom mjestu može smanjiti kontrolu impulsa, što će možda povećati vjerovatnoću da će ljudi početi pušiti, i svakako učiniti težim prestanak pušenja ukoliko tako odluče.
 
Doista, Rolls i njegove kolege u eLife-u predlažu da osobe s prirodno slabom lateralnom povezanošću u orbitofrontalnom korteksu mogu žudjeti za pažnjom i budnošću koju izaziva nikotin.
 
S druge strane, ljudi koji konzumiraju neobične količine alkohola imaju bolje povezan mozak, ali ovdje je mjesto najveće razlike medijalni orbitofrontalni korteks. Autori teoretiziraju da, kada je ovo područje bolje povezano, ljudi bolje reaguju na konzumaciju alkohola.
 
Kako bi razlikovao uzrok od učinka, Rolls je pratio sudionike tokom određenog vremenskog perioda i utvrdio da je povezanost između 14-godišnjaka predvidjela vjerovatnoću pušenja i konzumiranja alkohola u dobi od 19 godina, što ukazuje da je upotreba tih droga odgovor na moždane veze, a ne uzrok.
 
"Ova otkrića pomažu u dokazivanju da postoje različite neuralne baze različitih vrsta ovisnosti, te da je orbitofrontalni korteks, ključna regija mozga za emocije, uključen u ove dvije vrste ovisnosti", navodi Rolls u saopštenju.
 
Sa 7 miliona ljudi koji umiru svake godine od upotrebe duhana i 3 miliona od prekomjerne konzumacije alkohola, razumijevanje neuroloških utjecaja može pomoći u potrazi za učinkovitijim intervencijama kako bi se spriječila zloupotreba svake droge. Svakako, rad upućuje na to da 'pristup koji odgovara svima' ne može biti najbolji način da se ljudima pomogne da savladaju svoje ovisnosti, ili da ih se spriječi od razvijanja ovisnosti na prvom mjestu, piše Stephen Luntz za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico