Loša ishrana ubija više ljudi nego pušenje, odgovorna za smrt svake pete osobe na svijetu

Studija je pokazala da je ishrana s visokim sadržajem natrija, ili previše soli, jedan od vodećih krivaca odgovornih za smrtne slučajeve povezane s prehranom.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 11.04.19 u 12:59
http://bit.ly/2WZRyTf
Loša ishrana jedan je od najvećih ubica na svijetu, skraćujući život 1 od 5 ljudi širom svijeta. To znači da je ishrana sada smrtonosnija od pušenja.
 
Ogromna nova međunarodna studija objavljena u časopisu The Lancet temeljito je razmotrila različite namirnice koje se konzumiraju u 195 zemalja i razradila utjecaj loše ishrane na bolesti - posebice rak, kardiovaskularne bolesti i dijabetes - te smrt između 1990. i 2017. godine.
 
"Dok su natrij, šećer i masti u fokusu političkih rasprava u protekla dva desetljeća, naša procjena sugerira da su vodeći faktori rizika u prehrani visoki unos natrija ili nizak unos zdrave hrane, kao što su cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi, sjemenke i povrće," kaže autor studije dr. Christopher Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu u Washingtonu u saopštenju.
 
Drugim riječima, ono što ne jedemo jednako je važno za globalno zdravlje kao i loše stvari koje konzumiramo, piše Tom Hale za IFLScience.
 
Zemlje s najvišim postotkom smrtnih slučajeva povezanih s ishranom bile su Uzbekistan (892 smrtna slučaja na 100.000 ljudi), Afganistan, Maršalovi otoci, Papua Nova Gvineja i Vanuatu.
 
Na drugom kraju spektra, zemlje s najnižom stopom smrtnih slučajeva povezanih s ishranom su Izrael (89 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi), Francuska, Španija, Japan i Andora. Velika Britanija je imala 23. najmanji broj smrtnih slučajeva povezanih s ishranom, dok su SAD zauzele 43. mjesto u svijetu.
 
Studija je pokazala da je ishrana s visokim sadržajem natrija, ili previše soli, jedan od vodećih krivaca odgovornih za smrtne slučajeve povezane s prehranom, nakon čega slijedi nedostatak cjelovitih žitarica i nedovoljno voća. Nedostatak orašastih plodova, povrća, omega-3 kiselina iz morskih plodova i vlakana također je bio povezan s povećanim rizikom od smrti.
 
Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći faktor rizika za smrtne slučajeve u SAD-u, Indiji, Brazilu, Pakistanu, Nigeriji, Rusiji, Egiptu, Njemačkoj, Iranu i Turskoj. Za Kinu, Japan i Tajland, najveći unos natrija (iznad 3 grama dnevno) bio je vodeći rizik. Pokazalo se da svaka regija na svijetu konzumira previše natrija, s izuzetkom subsaharske Afrike i Kariba.
 
Također je značajno da Zapadna Evropa i SAD predvode put kada se radi o konzumaciji crvenog mesa, prerađenog mesa i slatkih pića - drugim riječima, brze hrane.
 
Premda su istraživanja nezavisni stručnjaci pozdravili kao „visokokvalitetne“ i „utjecajne“, drugi su tvrdili da bi se rezultati trebali uzeti s rezervom. Studija je ignorirala mnoge druge faktore koji bi mogli objasniti smanjeni rizik od bolesti, kao što je unos alkohola i vježbanje.
 
"Većina smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i raka javlja se nakon petog desetljeća života i besmrtnost nije alternativa - morate umrijeti od nečega", rekao je Tom Sanders, profesor na King's College u Londonu, koji nije bio uključen u studije.
 
"Kako stope smrtnosti od zaraznih bolesti padaju, sve više ljudi preživi do dobi u kojoj umiru od kardiovaskularnih bolesti ili raka", dodao je.
 
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico