Svemir je bio svjetliji nego što smo mislili; studija

Ovo otkriće moglo bi pomoći u rasvjetljavanju onog što nazivamo „epohom reionizacije,“ tajanstvenog trenutka u kojem su se počela uključivati prva svjetla u svemiru i koji je doveo do zvjezdanog neba koje vidimo noću.

AUTOR: Independent
OBJAVLJENO: 16.05.19 u 10:17
http://bit.ly/2Q64XXG
Svemir je tijekom svojih početaka bio mnogo svjetliji nego što smo ikad mislili, kažu znanstvenici u novom otkriću koji bi mogao objasniti kako je nastao blistavi spektakl noćnog neba.
 
Kako prenosi The Independent novi podaci Nasinog svemirskog teleskopa Spitzer su otkrili kako su neke od najranijih galaksija bile svjetlije nego što se očekivalo. Dodatna svjetlost je nastala zbog toga što su galaksije ispuštale ogromne količine ionizirajućeg zračenja.
 
Ovo otkriće moglo bi pomoći u rasvjetljavanju onog što nazivamo „epohom reionizacije,“ tajanstvenog trenutka u kojem su se počela uključivati prva svjetla u svemiru i koji je doveo do zvjezdanog neba koje vidimo noću.
 
Nova studija je proučavala neke od prvih galaksija u svemiru, koje su se formirale manje od milijardu godina nakon Velikog praska, odnosno prije više od 13 milijardi godina.
 
Utvrđeno je kako je na nekim valnim duljinama infracrvenog svjetla, svjetlost dijela zvijezda bila mnogo jača nego što se očekivalo. Ovo je prvi put da su znanstvenici vidjeli ovaj fenomen u velikom uzorku različitih galaksija, pokazujući da svjetlost ne dolazi iz nekoliko galaksija nego da su prosječne galaksije prije bile mnogo svjetlije od današnjih.
 
Rođenje prvih zvijezda u svemiru i dalje ostaje nepoznanica, a znanstvenici ne znaju točno niti definitivno kada se ono dogodilo. Ipak, postojeći dokazi upućuju na to da su se prva svjetla počela paliti oko 100 ili 200 milijuna godina nakon Velikog praska, kada se vodikov plin postupno počeo gurati u zvijezde plutajući svemirom.
 
Nakon otprilike milijardu godina, svemirom su blistale zvijezde koje danas vidimo. Svemir se promijenio iz temelja: neutralni vodikov plin koji je plutao svemirom je nestao, a Svemir se prebacio s punjenja neutrogenskim vodikom na punjenje ioniziranim vodikom.
 
Taj proces se naziva epohom reionizacije i ključ je sadašnje prirode svemira. Znanstvenici shvaćaju što se dogodilo i na koji način je to promijenilo svemir, ali i dalje ne znaju kako je svemir tada bio ispunjen dovoljnim količinama zračenja da bi se u cjelosti promijenio i što je dovelo do toga.
 
„To je jedno od najvećih otvorenih pitanja u opservacijskoj kozmologiji,“ izjavio je Stephane De Barros, glavni autor studije i postdoktorand Sveučilišta u Ženevi. „Znamo da se to dogodilo, ali što je uzrok? Ova otkrića mogla bi nam dati dobar trag.“
 
Kako bi pokušali odgovoriti na ovo pitanje, znanstvenici su se osvrnuli u prošlost, provirujući kroz svemir da vide zadnje trenutke prije završetka epohe reionizacije. Teleskop Spitzer je 200 sati promatrao dva specifična dijela neba, gledajući u svjetlo koje je započelo svoje putovanje prije više od 13 milijardi godina, a doputovalo od samih početaka svemira.
 
Astronomi su u tim podacima uspjeli pronaći 135 udaljenih galaksija i uočiti određenu razinu svjetlosti u dvije specifične valne duljine u kojima se svjetlost stvara procesom sudara ionizirajućeg zračenja s vodikom i kisikom. To navodi na zaključak da su u ovim ranim galaksijama bile velike mlade zvijezde, sastavljene od vodika i helija.
 
To nisu prve zijezde u svemiru, nego jedne od najstarijih. Kao takve, one nude nagovještaj o tome kako je svemir evoluirao tijekom vremena u kojem su nastale.
 
„Nismo očekivali da će Spitzer, čije ogledalo nije veće od Hula-Hoopa, moći vidjeti galaksije koje se nalaze tako blizu počecima vremena,“ izjavio je Michael Werner, voditelj projekta Spitzer Nasinog laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni (Kalifornija). „Priroda je puna iznenađenja, a neočekivana razina svjetlosti u tim ranim galaksijama, zajedno sa Spitzerovom izvrsnom izvedbom, stavlja ih u domen našeg malog, ali moćnog opservatorija.“


Za Front Slobode prevela Ružica Ereš