Šta nosi povećanje unutarstranačkog cenzusa sa 5 na 20 posto?

"Stranke pokušavaju da na listi u prvm redovima budu oni u koje stranka ima povjerenje, njih ne interesuje izborna volja njihovih birača. To je uvođenje zatvorene liste"

AUTOR: FTV
OBJAVLJENO: 02.10.17 u 10:45
http://bit.ly/2xRJ3ji
Dok bh. političari još traže načine za suštinske izmjene Izbornog zakona, skoro da su zaboravljene one iz 2016. godine, kojim je na mala vrata počelo zatvaranje izbornih lista. Naime, povećanjem unutarstranačkog cenzusa sa 5 na 20 posto, mogućnost uticaja ličnih glasova kandidata na njihov izborni rezultat svedena je na minimum. Konkretno, skoro je nemoguće da kandidat, nisko pozicioniran na kandidatskoj listi, iako osvoji više glasova od svojih kolega sa liste, ipak dobije mandat.

Da izborne rezultate iz 2014. godine pokušamo provesti po danas važećim pravilima, u Zastupnički dom državnog parlamenta ne bi ušle Dušanka Majkić, Hanka Vajzović i Mensura Beganović. Iako su osvojile više glasova od kolega bolje pozicioniranih na kandidatskoj listi, to nije bilo dovoljnih 20 posto glasova koje je osvojila njihova stranačka lista. Da je primijenjen prag od 20 posto, u potpunosti bi izmijenio sliku današnjih parlamenata.

"Uticaj bi bio različit zavisno od nivoa. Za parlament BiH ga gotovo ne bi ni bilo, tu svi ulaze sa visokom stranačkim procentom glasova. Nešto značajniji uticaj bi bio na entitetskom nivou, a najveći na kantonalnom nivou, pogotovo na velike stranke", objašnjava Branko Petrić, član CIK-a

Koliko se zaista ovim izmjenama Izbornog zakona moć iz ruku građana vraća u ruke političkih stranaka, najbolje govori primjena praga od 20 posto na izborne rezultate u kantonalnim skupštinama.

"U Skupštinu KS-a 26 od 35 ukupno zastupnika ne bi prešli unutarstranački prag od 20 posto da je on bio na snazi 2014. godine", kaže Dario Jovanović, iz Koalicije Pod lupom.

Čak je i stav Venecijanske komisije da umjereni prag od 5 do 7 posto pruža dobre mogućnosti uticaja glasača na kandidatske liste, a da visok prag de facto znači zatvorenu listu, iako postoji mogućnost davanja preferencija i unutar liste.

"Stranke pokušavaju da na listi u prvm redovima budu oni u koje stranka ima povjerenje, njih ne interesuje izborna volja njihovih birača. To je uvođenje zatvorene liste", smatra Vehid Šehić, bivši član CIK-a.

U interresornoj radnoj grupi su govorili da će viši prag na minimum svesti efekte mogućih malverzacija u biračkim odborima nakon zatvaranja birališta. Međutim, 4 puta veći prag istovremeno će gotovo onemogućiti osvajanje mandata osobama koje nisu pri vrhu liste.

Petrić dodaje kako je ovako došlo do utavnoteženja uticaja volje stranačkog šefa i volje građana.

U CIK-u kažu da je bh. izborni zakon rađen po modelu norveškog, gdje je primjera radi, unutarstranački prag čak 50 posto.

"Skandinavske zemlje, uključujući i Norvešku, imaju najoskudnije izborne zakone, na svega nekoliko stranica, ali ga imaju zbog velikih dostignutih standarda demokratije", ističe Jovanović.

Podsjetimo da je u prvi mah bilo i pokušaja da se mandat da stranci, a ne kandidatu, što nije slučaj ni u jednoj zemlji Vijeća Evrope, izuzev Bjelorusije, te podizanje unutarstranačkog praga na basnoslovnih 30 posto. Pod pritiscima javnosti se odustalo od jednog, a unutarstranački prag za opće izbore postavljen je na 20 posto i lokalne 10 posto, piše FTV.