DW: Sastanak u Beogradu frustrirao čak i optimiste

Ako gledamo stanje u Bosni i Hercegovini onda vidimo da se Predsjedništvo BiH najčešće dogovori tako da se ni o čemu ne dogovori

AUTOR: Ivica Petrović
OBJAVLJENO: 07.12.17 u 11:38
http://bit.ly/2AB1zOT
Ako se može nešto pozitivno reći o posjeti tri člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Srbiji, onda je to činjenica da se ta posjeta uopšte dogodila. Očekivalo se, naime, da će Srbija kao deo najavljenog odgovora Bakiru Izetbegoviću, otkazati predviđene susrete, ali se to ipak nije dogodilo. Posjeta koja je u tom smislu trebalo da doprinese smirivanju tenzija nakon izjave u intervjuu za DW bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju Kosova, kao i nakon posljednjih presuda Haškog suda, na neki način je te odnose samo dodatno zakomplikovala, piše Ivica Petrović za DW.

Sve je započelo već na samoj konferenciji za novinare nakon zajedničkog sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović naglasio je da se razgovaralo o pitanjima razgraničenja dviju zemalja, da su za to predloženi dobri modeli, kao i da će stav BiH po pitanju Kosova biti isti kao stav Srbije. Na to je reagovao Bakir Izetbegović, koji je svoju upadicu okarakterisao kao „pojašnjenje", i naveo „da je zamolio Čovića da to iznese kao svoj stav, a ne stav Predsjedništva i da će se spoljna politika BiH voditi u Sarajevu". Dragan Čović je, prema pisanju beogradskih medija, tri puta pitao Izetbegovića da li se slaže sa takvim stavom BiH oko Kosova i da je on tri puta odgovorio potvrdno.

Najprije je na to reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da „eto, tako sve izgleda i oko granica i oko Kosova", a daleko oštriji je bio ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji je kazao „kako su Vučićevi i Čovićevi prezrivi osmijesi sve rekli". A ako je poenta bila da se da za pravo predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je brže bolje izjavio „kako je Izetbegović svojim ponašanjem pokazao kako je BiH u potpunoj dezorganizaciji", onda je i taj cilj postignut.

Disonantno Predsedništvo BiH

„Ako gledamo stanje u Bosni i Hercegovini onda vidimo da se Predsjedništvo BiH najčešće dogovori tako da se ni o čemu ne dogovori", ocjenjuje za DW Dragan Đukanović, potpredsjednik Foruma za međunarodne odnose. „Ako je riječ o pitanju granica, očito je da to nije dogovoreno unutar BiH, i trebalo bi zaboraviti najave brzog rješavanja tog pitanja. Mislim da se prvenstveno bošnjačka strana ne slaže sa predloženom formulom". A što se tiče pitanja Kosova, Đukanović ističe da „Kosovo nije jedina spoljnopolitička tema oko koje nema saglasnosti unutar BiH i njenog Predsjedništva".

Mislim da je danas postalo jasno kako je nemoguće postići neku odluku unutar bosanskog Predsjedništva koja bi išla u zajedničku korist, kaže za DW Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za spoljnu politiku. „A za Srbiju je važno da je ona pokazala dobru volju i napravila iskorak ka saradnji sa Predsjedništvom BiH. Što se tiče Bakira Izetbegovića, čini mi se da je on imao želju i potrebu da tu pozitivnu sliku na neki način pokvari, odnosno da podvuče da bez bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu BiH nema nikakvih odluka".

Kada govorimo o stavu prema Kosovu, i na Izetbegovićevo pojašnjenje bi se moglo uputiti dodatno pojašnjenje, napominje Aleksandra Joksimović:

„Ono što je evidentno kada govorimo o BiH jeste da je bez ukupne saglasnosti u vezi sa određenim spoljnopolitičkim pitanjima nemoguće doći do promjene određenih stavova. Tako da tema priznanja Kosova u BiH suštinski nije tema, jer je oko toga nemoguće postići konsenzus. I tu govorimo samo o stavu jednog člana Predsjedništva, koji nema mogućnost da se za taj stav izbori."

Dijalog s nefunkcionalnom državom

Reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića može se čitati i na sljedeći način: mi se nešto dogovorimo, a onda se svi oni vrate u Sarajevo i tamo nastave svako po svom. Dragan Đukanović smatra kako se čini „da će biti još puno ovakvih sastanaka koji suštinski neće promijeniti kvalitet odnosa između Sarajeva i Beograda. Mislim da ćemo imati još mnogo ovakvih ceremonijalnih sastanaka bez nekih vidljivih rezultata".

Glavobolja zbog ovakvog razvoja događaja može biti samo pojačana ako se uzme u obzir ocjena Dragana Đukanovića da su pitanja granica i eventualno Kosova samo mali dijelić neriješenih bilateralnih problema u koje ubraja pitanje trase auto-puta Beograd-Sarajevo, neregulisan status imovine dvije države, status izbjeglih iz BiH u Srbiji...

Aleksandra Joksimović dodaje da je, nakon reakcija zvaničnika Srbije, moguće izvući zaključak „kako nije lako komunicirati sa državom koja nema svoju unutrašnju funkcionalnost. Jer, koliko god vam izgledalo da ste se oko nečega dogovorili, onog trenutka kada se vrate na domaći teren oni kreću da šalju poruke svom biračkom tijelu. Zbog toga unutrašnji politički antagonizmi toliko porastu da se čini da niko od aktera i ne želi da dođe do dogovora, jer bi se to vidjelo kao neka vrsta popuštanja."

Uticaj Ankare

Slučajan tajming ili ne, ali u Beogradu u isto vrijeme kada i tročlano Predsjedništvo BiH boravi i turski ministar spoljnih poslova Mehmet Čavušoglu. „Značajna uloga Turske svakako se ne može zaobići, kao ni njen uticaj na bošnjačke političare", smatra Dragan Đukanović. „ To je neka vrsta dodatnog opterećenja i nekako se čini kako se Turska sve više udaljava od Evropske unije, mislim da će mogućnost usaglašavanja i normalizacije odnosa Bosne i Hercegovine i njenih susjeda biti sve manja. I to prije svega zbog nesumnjivog uticaja Ankare na bošnjačko političko rukovodstvo", ocjenjuje Đukanović.

Screen shot/ video/Radio Slobodna Evropa