Hoću - neću, voli me - ne voli me

"Voli me - ne voli me" je dječija igrica koju smo svi igrali kao mali. Jedna od biljki koja nam je služila u te svrhe je upravo "hoću - neću" ili rusomača. Osim što pomaže u "ostvarivanju" dječijih želja, ova biljka je izuzetan hemostatik

AUTOR: Bojana Rodaljević
OBJAVLJENO: 17.04.14 u 13:18
http://bit.ly/1ispwb8
Hoću-neću (Capsella bursa-pastoris) ili rusomača je biljka sa kojom se stalno susrećemo. Raste kao korov na obrađenom tlu, uz puteve, u poljima. U proljeće preplavi livade i parkove.

Na dnu stabljike nalaze se perasto izrezani listovi, koji pri vrhu stabljike postaju sjedeći.  Cvijetovi su neugledni i bijeli. Biljka je uspravna i naraste do 40 cm. Plod su ljuščice koje su trouglaste ili obrnuto srcaste. Cvijeta od aprila do okrobra. Sakuplja se cijela biljka. Prirodno stanište joj je Istočna Evropa i Mala Azija.

Ova biljka se u narodu još zive i djevojačka trava, pastirska torba, torbičica, tobočica, tarčužak, goromuk, mošnjak, parčuška.

Poznata dječija igra ’’voli me - ne voli me’’ najčešće se igra sa ovom biljkom. Zbog svog oblika dobila je i ime pastirska torbica (eng. - shepherds purse).

U Šangaju se koristi kao sastojak mnogih jela (pirinčani kolači), a u Koreji se jede njen korijen koji je jedan od glavnih sastojaka njihovog tradicionalnog jela ’’namul’’. Na našim prostorima mlado lišće se koristi za salate.

Ova biljka se može smatrati i mesožderkom, jer sjeme biljke kada je mokro luči supstancu mixospermia, koja privlači insekte i ubija ih. Još uvek se istražuje mehanizam djelovanja i funkcija ovog svojstva.

Aktivni sastojci ove biljke su flavonoidi, kalijum i peptidi sa hemostatičkim djelovanjem. To znači da ova biljka posjeduje izuzetna svojstva zaustavljanja svih oblika krvarenja. Zbog ovog izuzetnog svojstva narod ju je i nazvao djevojačka trava, jer je odlična kod zaustavljanja krvarenja kod preobilnih menstruacija ili bilo kakvih krvarenja iz materice. Koristi se i za zaustavljanje krvarenja iz nosa, želuca i crijeva. Sastojak je mnogih čajeva koji pročišćavaju krv, jer ima jako povoljno djelovanje na srčani mišić, što se može objasniti visokim sadržajem kalijuma.  Može se koristiti i u liječenju angine pektoris.

Rusomača takođe povisuje i sniženi krvni pritisak. Biljku napada posebna vrsta gljivice koja je deformiše i ona postaje bjeličasta. Tvrdi se da biljka time postaje još ljekovitija.

Naročito se preporučuje konzumiranje čaja od ove biljke u menopauzi kod žena. Preporučljivo je piti dvije šolje dnevno u toku četiri sedmice, zatim se pauzira tri sedmice, poslije čega se ponavlja tretman.

U kombinaciji sa preslicom (rastavićem) pola i pola, ova biljka upotpunjuje svoje dejstvo. U ovoj kombinaciji odlična je za liječenje bolesti mokraćnih i probavnih organa. Kod hemoroida se primenjuje i ispiranje ovim čajem.

Nekoliko oblika u kojima se rusomača upotrebljava u liječenju:
 
Čaj

Dvije kašičice sušene rusomače prelije se šoljom kipuće vode. Nakon što odstoji desetak minuta, procijedi se i pije dvije do tri šolje dnevno.

Tinktura od rusomače

Svježe ubrana biljka: listovi, stabljika i cvijetovi, kao i kesice sa sjemenom, fino se isitne i sipaju u flašu bez nabijanja. Preko toga se doda alkohol jačine 40% da prekrije biljku, i ostavi se na suncu 10 dana. Nakon toga procijediti i presuti u tamniju flašu. Čuva se na hladnom mjestu. Po 10 kapi ove tinkture sipa se u šolju čaja tri puta dnevno za zaustavljanje krvarenja.

Čepići za nos

Nasuti jednu šolju kipuće vode preko dvije kašike sušene rusomače. Ostaviti da odstoji deset minuta, pa procijediti. Natopiti vatu mlakim rstvorom i začepiti nozdrvu koja krvari. Ukloniti vatu nakon desteak minuta.

Parni oblog

Pregršt rusomače staviti u neko sito i omekšati na pari. Takvu rusomaču umotati u neku pamučnu tkaninu i staviti kao oblog. Privija se kod oteklina na dojkama dojilja.

Napomena

Čaj od rusomače ne bi trebalo da koriste trudnice.