"Uči da bi volio" (6): Predratno djelovanje RSK "Sloboda"

U klasnom pogledu ona je bila radničko Društvo koje je u svoje redove primalo napredne đake i studente. Njen nacionalni sastav odgovarao je nacionalnoj strukturi stanovništva Tuzle. U njoj su zajedno bili Muslimani, Srbi, Hrvati, Jevreji, Italijani i pripadnici ostalih nacionalnosti koje su tada živjele u Tuzli.

AUTOR: Haris Šahović
OBJAVLJENO: 28.08.15 u 20:02
http://bit.ly/1F3nwyi
Zahvaljujući djelovanju komunista Radnički sportski klub "Sloboda" postao je mjesto okupljanja napredne omladine koja pod rukovodstvom i uticajem KPJ i SKOJ-a svoju revolucionarnu i progresivnu opredjeljenost dokazuje na razne načine. 

Prostorije "Slobode" nalazile su se u Radničkom domu čiji su Upravu držali socijaldemokrati. 

U "Slobodi" su održavani partijski i skojevski sastanci, planirane brojne akcije, priredbe i izleti, a izdavane su i zidne novine preko kojih je članstvo obavještavano o raznim događajima, kao i o učešću jugoslovenskih komunista u borbi španskog naroda protiv fašizma. 

Kao stalni protivnici komunista i njihovog djelovanja socijaldemokrati sa Jozom Jurićem na čelu preduzimali su i u prethodnom periodu razne mjere da taj uticaj suzbiju. Kako se od početka 1935. godine, kada je obnovljeno RSK "Sloboda", mnogo toga izmijenilo, socijaldemokratsko rukovodstvo, svjesno da je uticaj komunista u sindikatima i Radničkom domu postao dominantan, odlučio je krajem 1939. godine uz pomoć policije izbaciti "Slobodu" iz Radničkog doma.

Da bi opravdali ovo izbacivanje Jurić i njegovi socijaldemokrati naveli su kao razlog da se RSK "Sloboda" nalazi u rukama komunista, da se u Radničkom domu domu vrši komunistička propaganda, te da je Upravni odbor Kluba odbio da prikuplja pomoć u korist Finske koja se tada nalazila u ratu sa SSSR-om. U nadi da će tako onemogućiti djelovanje komunista u Radničkom domu oni su u oglasnoj vitrini Doma istakli spisak onih koji ne smiju dolaziti u njegove prostorije, dok su mnoge stvari Kluba izbacili napolje.

Lista je stalno dopunjavana, a na njoj su se odmah našla imena: Cvjetina Mijatovića, Pašage Mandžića, Muharema Merdžića, Milana Gavrića, Ivana Markovića Irca, Jusufa Jakupovića, Albina Herljevića i drugih.

Nakon ovog događaja "Sloboda" je nastavila prvo da djeluje u prostorijama nekadašnje Parne pekare, u Ulici Sakiba Kunosića, a zatim u zgradi na Solnom trgu, koja se nalazila nasuprot zgradi Radničkog doma.

Po svom klasnom i nacionalnom sastavu o političkom opredeljenju "Sloboda" je bila i ostala Društvo koje je dostojanstveno predstavljalo radničku klasu i sve druge progresivne ljude Tuzle i njene okoline. 

U klasnom pogledu ona je bila radničko Društvo koje je u svoje redove primalo napredne đake i studente. Njen nacionalni sastav odgovarao je nacionalnoj strukturi stanovništva Tuzle. U njoj su zajedno bili Muslimani, Srbi, Hrvati, Jevreji, Italijani i pripadnici ostalih nacionalnosti koje su tada živjele u Tuzli. 

Prožet duhom zajedništva, ravnopravnosti i međusobne solidarnosti članovi i igrači "Slobode" živjeli su i radili kao kolektiv u kojem je KPJ imala u predratnom periodu svoje najjače uporište. Mada su i u ovom periodu mnogi njeni članovi bili maltretirani i zatvarni njen borbeni proleterski i sportski duh stalno je jačao i dalje se razvijao.

Historija FK Slobode je za tekst "Uči da bi volio" (6): "Uči da bi volio" (6) "Predratno djelovanje RSK "Sloboda"" koristila sadržaj iz monografije "RSD Sloboda Tuzla 1919-1989"; IGTRO "Univerzal" Tuzla, 1989. godine.

Do sada objavljeni tekstovi iz sportsko edukativnog serijala "Uči da bi volio"
"Uči da bi volio" (1): Prvo je bio RSK Gorki
"Uči da bi volio" (2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura
"Uči da bi volio" (3): Formiranje RSK "Sloboda"
"Uči da bi volio" (4): Obnavljanje djelatnosti RSK "Sloboda"
"Uči da bi volio" (5): "Sloboda" od 1938. do 1941. godine