Kako je 2006. godina promijenila internet?

Tokom šestomjesečnog perioda 2006. godine, dva ključna događaja pomogla su oblikovati internet kakav nam je danas poznat: Twitter je pokrenut u martu i Facebook je objavio News Feed u septembru.

AUTOR: CNN
OBJAVLJENO: 23.07.18 u 11:15
http://bit.ly/2LitDx1
Tokom šestomjesečnog perioda 2006. godine, dva ključna događaja pomogla su oblikovati internet kakav nam je danas poznat: Twitter je pokrenut u martu i Facebook je objavio News Feed u septembru.
 
Ove dvije usluge predstavile su vijesti društvenih medija masovnoj publici, mijenjajući način na koji komuniciramo s prijateljima, konzumiramo vijesti i gledamo na svijet. Te neprekidne struje ažuriranja su barem djelomično obrađene algoritmima dizajniranima za prilagođavanje sadržaja i stalnog 'skrolanja' kako biste vidjeli što je moguće više ciljanih oglasa.
 
Feedovi su se pokazali kao smrtno zvono za davno razdoblje web pretraživanja, kada su ljudi surfali neurednim, često haotičnim internetom koristeći jedan URL istovremeno. "To je način na koji je Divlji Zapad bio pripitomljen", kaže Ramesh Srinivasan, profesor na UCLA koji proučava utjecaj tehnologije na društvo. To je dovelo do radikalnog pomaka u tome kako ljudi konzumiraju informacije. Umjesto da namjerno pretražujemo blogove, forume i web stranice, "informacije nas pronalaze, ali ne znamo kako", kaže Srinivasan.
 
U najboljem slučaju, taj pomak potaknuo je i podržavao nove odnose, viralne socijalne kampanje i pro-demokratske pokrete poput arapskog proljeća 2011. godine. Ali, također se otvorio put filterima, ovisnosti o društvenim medijima, FOMO anksioznosti i miješanju u izbore. Veći dio vremena u protekle dvije godine, Facebook (FB) i Twitter (TWTR) suočili su se s ispitivanjem uloge koju njihove početne stranice doprinose širenju lažnih vijesti i dezinformativnih kampanja SAD-u i inozemstvu.
 
Gledajući unatrag, neki rani zaposlenici ostali su ponosni na ono što su izgradili, unatoč neželjenim posljedicama. "Očito je da su se desile neke zbilja loše stvari", kaže Blaine Cook, član Twitter-ovog osnivačkog tima. Ali "ono što smo izgradili postiglo je ono što je trebalo postići, tj. dati zajednicama glas".
 
Drugi zvuče više rezigrirano
 
"Je li internet pozitivan?" pita se Ezra Callahan, jedan od prvih zaposlenika Facebooka. "Ne znam, to je što jest."
 
Uglavnom, konsenzus među onima koji su izgradili platforme i onima koji ih danas kritiziraju jest da je razvoj 'feeda' neizbježan. Povećanje broja korisnika koji dijele postove na online - trend koji je samo rastao od predstavljanja Apple-ovog originalnog iPhonea u 2007. godini - zahtijevalo je bolje alate za emitiranje i provjeravanjesvih tih informacija. "To je uvijek bilo neizbježno", kaže Callahan.
 
Osjećaj neizbježnosti bio je toliko snažan u 2006. godini da ljudi unutar Facebooka nikada nisu ozbiljno raspravljali hoće li nastaviti s News Feed-om, unatoč velikim razlozima za zabrinutost. Zaposlenici i mala skupina korisnika koji su testirali News Feed  bili su zapanjeni kada su vidjeli sva ažuriranja o novim prijateljstvima i prekidima i ostalim događajima na platformi koji su se svake minute objavljivali.
 
"Prva reakcija mnogih od njih tokom testiranja bila je: "Osjećam se kao da vidim nešto što ne bih trebao vidjeti o svim tim ljudima ", kaže Callahan.
 
Neki se zaposlenici zabrinuli da će Facebook "samo uzeti korisnike i baciti ih u dubok ponor", kako to kaže Callahan.
 
Na kraju se upravo to dogodilo. Dana 5. septembra 2006. godine, kada su se korisnici pijavili na svoj profil otkrili su promjenu koju je Facebook nazvao "facelift". Stotine hiljada ljudi uskoro je prosvjedovalo protiv ove nove značajke. Izvršni direktor Mark Zuckerberg, koji je tada imao samo 22 godine, izdao je svoju prvu javnu ispriku za ono što bi se moglo nazvati nagovještajem nadolazećih skandala o privatnosti.
 
Iako su se ove društvene platforme nastavile razvijati bez obzira na to, možda su se neke od najgorih posljedica mogle izbjeći. Soleio Cuervo, rani Facebook dizajner, prisjeća se kako su zaposlenici Facebook kratko testirali mogućnost uključivanja "provjere istinitosti" za postove u News Feedu. Ideja je bila  da je "žuta debela linija" ističe objave upitne tačnosti na isti način na koji crvena linija naglašava upitnu gramatiku ili pravopis u Word dokumentima.
 
Taj razgovor nije bio potpuno drugačiji od trenutne rasprave o tome kako se najbolje boriti se protiv lažnih vijesti. "To je bila vježba u jačanju naših načela", kaže Cuervo. Ta su načela uključivala Facebookovo gorljivu predanost slobodi govora i "potrebi da budei platforma za sve ideje, čak i one koje su krivotvorene".
 
U međuvremenu, tradicionalni izvori vijesti pokušavali su iskoristiti društvene mreže kako bi proširili svoju publiku. No, nisu uspjeli predvidjeti koliko će ta tehnologija destabilizirati medijsku industriju  "privlačenjem" pozornosti i oglasima, kaže Vivian Schiller, bivša CEO NPR-a koja je kasnije radila za Twitter. "Ne postoji način na koji smo mogli zamisliti da će to toliko utjecati na način na koji se ljudi saznaju nove vijesti", kaže ona.
 
Prijetnja online publikacijama trebala bi biti jasnija, s obzirom na tešku prirodu pregledavanja vijesti na online u to vrijeme. "Pojam upisivanja URL-a smiješan je korisniku. To je loš korisnički doživljaj", kaže Schiller. Facebook i Twitter "stvorili su efikasnost za vijesti." Ali u tom procesu stvorili su i efikasnost za lažne vijesti.
 
"Na internetu uvijek postoji dezinformacije, ali nije bio centralizovan", kaže Renée DiResta, koja istražuje online dezinformacije kao voditeljica politike Data for Democracy. S društvenim mrežama, publika je konsolidirana u nekoliko mrežnih odredišta. Feedovi su poslužili kao savršeni cjevovod za slanje lažnih informacija na ono što DiResta naziva "velikom, lahko manipuliranom" publikom.
 
Pod pritiskom regulatora širom svijeta, Facebook, Twitter i kompanije se bore da uklone lažne vijesti i dezinformacije. To uključuje upotrebu umjetne inteligencije za borbu s lažnim profilima i rad s trećim stranama kako bi označili lažne vijesti. Ali, to je možda prekasno.
 
"Učiniti to sada, zbog Facebookovog dosega i moći, bit će vrlo teško", kaže Cuervo. Ako je ikad postojalo idealno vrijeme za uvođenje alata za borbu protiv dezinformacija na Facebooku, to bi bila 2006. godina, prije nego što su feedovi sve promijenili, piše Seth Fiergeman za CNN.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico