Kako se ljudi uklapaju u Google-ovu budućnost?

Što više ljudi povjeravaju organiziranje kulture i društva kompjuterskim sistemima, to više trebaju zahtijevati da ti sistemi funkcioniraju prema pravilima koja ljudi mogu shvatiti. Dan kada prestanemo biti glavni autori priče o čovječanstvu je dan kada će prestati priča o nama.

AUTOR: Conversation
OBJAVLJENO: 06.10.18 u 07:02
http://bit.ly/2zUMIxX
1998. godine Google je formalno počeo sa radom iz 'garaže'. Imao je jednostavan cilj: učiniti World Wide Web dostupnim ljudima. Njegov uspjeh temelji se na algoritmu koji analizira povezujuću strukturu samog interneta kako bi procijenio koje su web stranice najuglednije i korisnije. Ali, osnivači Sergey Brin i Larry Page imali su puno ambiciozniji cilj: htjeli su organizirati svjetske informacije.
 
Dvadeset godina kasnije, oni su izgradili kompaniju koja daleko prevazilazi taj visoki cilj, pružajući pojedincima i poslovnim subjektima podjednako e-mail, dijeljenje datoteka, web hosting, kućnu automatizaciju, pametne telefone i bezbroj drugih usluga. Razigrani startup koji je započeo kao nadzornik weba postao je arhitekt stvarnosti, stvarajući i definirajući ono što milioni korisnika pronalaze, vide, znaju ili čega su čak svjesni.
 
Google kontrolira više od 90% globalnog tržišta pretraživanja. Ako Google ne može pronaći informacije, to onda jednostavno ne postoji za Google korisnike. Ako to nije na Googleu, da li uopće postoji?
 
Mašina za intimnost
 
Unatoč milijardama upita, Google nije samo mašina za odgovore. Google prati odgovore na koje korisnici kliknu, uz pretpostavku da su oni relevantniji i vrijedniji te ih vraća u buduća pretraživanja u toj temi. Kompanija nadgleda korisničke aktivnosti i na e-mailu, poslovnim aplikacijama, muzici i mobilnim operacijskim sistemima, koristeći te podatke kao dio povratnih informacija kako bi korisnicima pružili više onoga što im se sviđa.
 
Svi podaci koje prikuplja pravi su izvor Google-ove dominacije. Automatskim dovršavanjem i personaliziranim filtriranjem rezultata pretraživanja Google pokušava predvidjeti vaše potrebe, ponekad prije nego što ih i imate. Kao što je jednom rekao bivši izvršni predsjednik Google-a Eric Schmidt, "Mislim da većina ljudi ne želi da Google odgovori na njihova pitanja. Oni žele da im Google kaže šta bi sljedeće trebali raditi."
 
Dvadeset godina od sada, s još dva desetljeća napretka, Google će biti još više usavršen, možda se približavajući viziji koju je Brin iznio prije nekoliko godina: "Savršena tražilica bila bi poput uma Boga." Ljudi se oslanjaju na ove alate, sa svojim naprednim algoritmima baziranim na umjetnoj inteligenciji, ne samo da znaju stvari, već da im pomognu razmišljati.
 
Traka za pretraživanje već je postala mjesto gdje ljudi postavljaju lična pitanja, neka vrsta ispovjedaonice ili toka svijesti koja duboko otkriva ko su korisnici, u šta vjeruju i šta žele. U budućnosti, Google će vas upoznati još više, kombinirajući rezultate pretraživanja, historiju pregledavanja i praćenje lokacija s biofizičkim podacima o zdravlju iz odjevnih predmeta i drugih izvora koji bi mogli pružiti snažne uvide u vaše stanje svijesti.
 
Nova vrsta ranjivosti
 
Nije daleko zamisliti da bi Google u budućnosti mogao znati je li osoba depresivna ili da li ima rak, prije nego što to taj korisnik sam shvati. Ali čak i iznad toga, Google može imati ključnu ulogu u uskađivanju između onoga šta mislite da su vaše potrebe i onoga šta vam Google kaže da jesu vaše potrebe.
 
Osim utjecaja na pojedine ljude, Google ima veliki utjecaj na društvo - možda i nevidljiv. Fikcija ima upozorenje o tome kako bi to moglo izgledati: u filmu "Ex Machina", preduzetnički genije otkriva kako je skupio milijarde sirovih upita za pretraživanje u umjetni um koji je vrlo učinkovit u manipuliranju ljudima na temelju onoga šta uči o ponašanju i pristranosti ljudi.
 
Ali ova situacija zapravo nije fikcija. Od 2014. godine, istraživači na Facebooku sramotno su pokazali koliko je lahko manipulirati korisnicima s pozitivnim ili negativnim postovima u njihovom news feedu. Kako ljudi daju algoritmima više snage nad njihovim svakodnevnim životima, hoće li primijetiti kako mašine upravljaju njima?
 
Preživljavanje slavne budućnosti
 
Hoće li Google u konačnici iskoristiti ovu moć ovisi o ljudskim liderima - i o digitalnom društvu kojeg Google toliko želi izgraditi. Kompanija intenzivno ulaže u mašinsku inteligenciju, obvezujući se na visoko automatiziranu budućnost u kojoj mehanika i možda pravi uvid u potragu za znanjem postaju teški ili nemogući za ljudsko razumijevanje.
 
Google postupno postaje proširenje individualne i kolektivne misli. Bit će teže prepoznati gdje ljudi završavaju a Google počinje. Ljudi će postati osnaženi, ali i ovisni o tehnologiji - koja će imati jednostavan pristup za sve, ali ljudi će je teško moći kontrolisati.
 
Ljudi će morati pronaći načine za saradnju i usmjeravanje aktivnosti sve sofisticiranijih računalnih inteligencija, a ne samo postajati korisnici koji slijepo slijede tragove crnih kutijica koje više ne razumiju niti kontroliraju.
 
Na temelju naših istraživanja složenih odnosa između ljudi i tehnologija, ključna tačka ovog novog razumijevanja algoritama bit će pripovijedanje. Ljudski je mozak loš u razumijevanju i obradi podataka - što je, naravno, temeljna snaga jedne mašine. Da bi sarađivali, novi odnos čovjeka i mašine morat će ovisiti o jedinstvenoj ljudskoj snazi - pripovijedanju. Ljudi će najbolje raditi sa sistemima koji mogu raditi kroz priče i objasniti svoje postupke na način na koji ih ljudi mogu razumjeti i modificirati.
 
Što više ljudi povjeravaju organiziranje kulture i društva kompjuterskim sistemima, to više trebaju zahtijevati da ti sistemi funkcioniraju prema pravilima koja ljudi mogu shvatiti. Dan kada prestanemo biti glavni autori priče o čovječanstvu je dan kada će prestati priča o nama, pišu Ed Finn i Andrew Maynard za Conversation.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico