EyeDetect: Sistem koji otkriva da li lažemo na osnovu naših očiju

Stara je vijest da su poligrafski testovi, koji bi trebali otkriti da li neko leže na temelju njihovih fizioloških odgovora tokom ispitivanja, nepouzdani i skloni pristranosti.

AUTOR: Futurism
OBJAVLJENO: 06.12.18 u 11:08
http://bit.ly/2PoU6pU
Stara je vijest da su poligrafski testovi, koji bi trebali otkriti da li neko leže na temelju njihovih fizioloških odgovora tokom ispitivanja, nepouzdani i skloni pristranosti.
 
Sada, startup pod nazivom Converus navodi da je izumio bolju alternativu: EyeDetect. Ovaj sistem koristi mašinsko učenje kako bi analizirao sitne promjene u zjenici individue i vrijeme reakcije, što mu omogućuje da pogodi da li lažemo ili ne. Jeftiniji je od poligrafa i tačniji, navodi se u saopštenju kompanije za Wired.
 
Za većinu privatnih poslodavaca u Sjedinjenim Američkim Državama ilegalno je upotrebljavati detektore laži na svojim radnicima, ali EyeDetect je brzo postao popularan američkoj vladi i drugim zemljama, piše Jon Christian za Futurism.
 
Državni ured je angažovao Converusa kako bi pomogao u zapošljavanju radnika u Gvatemali, a američka ambasada u Paragvaju već koristi EyeDetect, piše Wired. Obrambena obavještajna agencija i Američka uprava za carine i zaštitu granica također provode testiranja s pomenutom tehnologijom.
 
Iz Converusa također navode da su Best Western, FedEx, McDonald's i druge poznate kompanije sve njihovi klijenti, iako niko nije potvrdio tu tvrdnju za Wired.
 
Postoji samo jedan problem: stručnjaci nisu sigurni da je EyeDetect bolji od poznato nepouzdanog poligrafskog testa. Iz kompanije navode kako je 86% tačan, prenosi Wired, ali niti jedan naučnik izvan kompanije nije proveo nikakvu stručnu recenziju, a neke od Converus-ovih vlastitih studija pokazale su tačnost nešto manju od 50%.
 
"Za mene je zapanjujuće da postoje kupci koji plaćaju korištenje ove tehnologije i zapravo provjeravaju ljude s njom", rekao je za Wired William Iacono, profesor psihologije i neuronauke sa Univerziteta Minnesota.
 
Ako su takve zabrinutosti istinite, ova priča se odnosi manje na genijalno mašinsko učenje, a više na korištenje alata za umjetnu inteligenciju kako bi se ''uvalio'' nepouzdani test kompanijama - i nedužnim ljudima - čiji bi životi mogli ovisiti o njihovim rezultatima.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico