Buđenje na pogrešnoj strani kreveta je stvarno i može utjecati na svakodnevne funkcije

Kao što je opisano u časopisu Journal of Gerontology, dvosedmična studija provedena na 240 različitih odraslih osoba pokazala je kako doživljavanje stresa ujutro može utjecati na našu radnu memoriju – kratkotrajnu memoriju koja nam omogućuje da izvršavamo zadatke na temelju relevantnih informacija, kao što su adresa ili popis za kupovinu – tokom tekućeg dana.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 09.07.18 u 07:42
http://bit.ly/2KX3Xlh
Jeste li se ikad probudili i strepili od dana koji je pred vama toliko da vam se čini kako je nemoguće da nešto prođe kako treba? Novo istraživanje Državnog Univerziteta u Pennsylvaniji pokazalo je kako taj fenomen nije samo u vašoj glavi, ili baš jeste, i upravo zbog toga je tako stvaran.
 
Kao što je opisano u časopisu Journal of Gerontology, dvosedmična studija provedena na 240 različitih odraslih osoba pokazala je kako doživljavanje stresa ujutro može utjecati na našu radnu memoriju – kratkotrajnu memoriju koja nam omogućuje da izvršavamo zadatke na temelju relevantnih informacija, kao što su adresa ili popis za kupovinu – tokom tekućeg dana.
 
''Ljudi mogu razmišljati i predvidjeti stvari prije nego što se dogode, što nam može pomoći da se pripremimo i čak spriječimo određene događaje,'' izjavio je glavni autor Jinshil Hyun u saopštenju. ''Ali ova studija sugerira da ta sposobnost može biti štetna za našu svakodnevnu funkciju pamćenja, nezavisno od toga da li se stresni događaj zapravo dogodio ili ne.''
 
Mnogi laboratorijski ekperimenti dokazali su kako pretjerana anksioznost može smanjiti sposobnost mozga da donosi odluke, zadrži pozornost, pamti informacije i donosi moralne prosudbe. Međutim, istraživanja koja se fokusiraju na efekte stresa u stvarnom svijetu su rijetka zbog toga što naučnici ne mogu pratiti ljude tokom cijelog dana tražeći od njih da procjene svoju razinu stresa i popune kognitivne testove.
 
Ali Hyun i njegovi koautori dr. Martin Sliwinski i Joshua Smyth, shvatili su da sada pametni telefoni mogu to raditi umjesto njih. Da bi bolje razmotrili utjecaj anticipativnog stresa na radnu memoriju (WM) tokom svakodnevnih situacija, pomenuti trojac je koristio posebnu aplikaciju za ispitivanje sudionika o njihovoj kvaliteti sna i nivou očekivanja o danu koji prethodi buđenju. U pet kvazi-slučajnih intervala tokom dana, razmaknutih oko 2.5 sata, aplikacija bi pokrenula upozorenje koje bi signaliziralo ispitanicima da odgovore na pitanja o njihovim trenutnim aktivnostima i psihološkom stanju, te zatim dovrše kognitivni zadatak koji procjenjuje radnu memoriju. Navečer, sudionici su ispunjavali posebnu anketu o anticipiranom stresu za sljedeći dan.
 
Njihova analiza je pokazala kako je stres odmah nakon buđenja značajno povezan s većim brojem grešaka na testovima radne memorije koji su rađeni tokom istog dana kod ispitanika svih dobi (25-65 godina).
 
''Važno je da je efekat anticipiranja stresa bio daleko viši od efekta stresnih događaja koji su se dogodili,'' napisali su naučnici, ''što ukazuje da anticipacijski procesi mogu imati efekte na funkcioniranje nezavisno od prisutnosti vanjskog stresora.''
 
Anksioznost noću nije bila značajno povezana s rezultatima radne memorije.
 
Dr. Sliwinski vjeruje da bi ovi rezultati mogli pomoći u razvijanju intervencija koje pomažu ljudima da maksimiziraju svoju kognitivnu sposobnost tokom jutarnjih perioda – nešto što će vjerovatno bilo koja osoba koja previše radi iskusiti.
 
''Ako se probudite i osjetite da će dan pred vama biti naporan, možda vas vaš telefon može podsjetiti da uzmete nekoliko dubokih uzdisaja prije početka dana,'' rekao je Sliwinski. ''Ili, ako je vaša kognicija na nivou na kojem su pogreške vjerovatne, možda ćete dobiti poruku koja vam kaže da možda nije najbolje vrijeme da sjednete za volan.''
 
On napominje kako je tim već pokrenuo dodatne studije koje će procijenjivati fiziološke manifestacije svakodnevnog stresa tako što bi sudionici nosili biosenzorske uređaje, piše Aliyah Kovner za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico