Svijet nema dovoljno voća i povrća da bi svi vodili zdrav način života

Profesor Fraser je dodao da, iako trenutno prekomjerno proizvodimo žitarice, masti i šećere, proizvodnja voća i povrća "nije dovoljna za zadovoljavanje prehrambenih potreba trenutnog stanovništva".

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 24.02.19 u 11:18
http://bit.ly/2U6lBHN
Nova studija je potvrdila da svijet ne proizvodi dovoljno voća i povrća da bi svi ljudi vodili zdrav način života.
 
Objavljeno u časopisu PLOS One, istraživanje koje je vodio Univerzitet u Guelphu je posmatralo globalnu poljoprivrednu proizvodnju, ekstrapolacijom do 2050. godine, u poređenju s količinom hrane za koju nutricionisti kažu da bismo trebali jesti. A rezultati nisu bili posebno dobre vijesti.
 
"Jednostavno ne možemo svi imati zdravu prehranu u trenutnom globalnom sistemu poljoprivrede", izjavio je profesor Evan Fraser sa Univerziteta u Guelphu i koautor studije.
 
Profesor Fraser je dodao da, iako trenutno prekomjerno proizvodimo žitarice, masti i šećere, proizvodnja voća i povrća "nije dovoljna za zadovoljavanje prehrambenih potreba trenutnog stanovništva".
 
Da bi došli do svojih otkrića, tim je radio na pretpostavci da polovica naše prehrane treba sadržavati voće i povrće, četvrtina cjelovite žitarice, a druga četvrtina se treba sastojati od proteina, masti i mliječnih proizvoda. To su preporuke u vodiču "Zdrave prehrane" Univerziteta Harvard.
 
Zatim su gledali koliko se zemljišta koristi za poljoprivredu i koliko je potrebno da bi se ispunile ove smjernice, projicirajući nalaze do 2050. godine kada bi globalno stanovništvo moglo dosegnuti cifru od 9,8 milijardi, prema Ujedinjenim nacijama. I dok je bilo puno žitarica, šećera i masnoća za sve, voća i povrća, proteina i bjelančevina nema dovoljno za potrebe cijelog stanovništva.
 
"Otkriveno je da sada proizvodimo 12 porcija žitarica po osobi umjesto preporučenih osam; pet porcija voća i povrća umjesto 15; tri porcije ulja i masti umjesto jedne; tri porcije proteina umjesto pet; i četiri porcije šećera umjesto nijedne", navodi se u saopštenju.
 
Jedan od razloga za to može biti da zemlje u razvoju imaju tendenciju fokusiranja na ugljikohidrate, koje je lakše proizvesti. Te su zemlje također potrošile više novca za istraživanje i razvoj takvih usjeva, a ne na voće ili povrće.
 
Drugi problem je da su masnoće, šećer i sol "ukusni", istaknuo je koautor Krsna KC. "Svi ti faktori  zajedno su rezultirali svjetskim sistemom koji stvarno prekomjerno proizvodi ove vrste hrane".
 
Da bi se ispunile preporuke, naučnici su rekli da bismo trebali jesti manje mesa, dok bi se trebalo razviti više biljnih bjelančevina. A ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine trebalo bi nam 12 miliona hektara obradivog zemljišta i 1 milijarda hektara pašnjaka kako bismo zadovoljili trenutnu potražnju, piše Jonathan O'Callaghan za IFLScience.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico