Društvo

Metabolizam planeta Zemlje

Prije industrijske revolucije, ljudi su energiju crpili samo iz one koju daju drugi organizmi koji trenutno žive na Zemlji (u stilu lovaca-skupljača). Otkrivanjem fosilnih goriva, ljudi su stvorili tzv. vremeplov za energiju. Od tada možemo pristupiti energiji koju je Zemlja proizvela tisućama godina ranije. Zbog toga je potrošnja energije postala veća od onoga što trenutna planetarna biosfera može podržati. Profesor Yadvinder Malhi pokazuje da je energetski tok Zemlje izbačen iz ravnoteže, što je rezultiralo štetnim posljedicama za organizam u cjelini – klimatskim promjenama.

Boris Dežulović: Kratka istorija Sićevačke klisure

Čudo je čovečje pamćenje. Ljudi što se još sećaju devedesetih zakleli bi se da je taj ‘omanji rat’ bio u stvari desetogodišnja klanica, započeta u Sloveniji 1991. i završena na Kosovu 1999., prešavši i međuvremenu preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine: ‘omanji rat’ bila su zapravo četiri rata, u svakome od njih učestvovala je slavna srpska vojska, izbrojavši na kraju više od stotinu i trideset hiljada mrtvih na svih pet strana.

Dovode li životne tragedije zaista do osobnog rasta?

Nešto što smo saznali iz najboljih znanstvenih pristupa je to da ljudi zaista mogu doživjeti osobni rast zbog nevolje. Mogu postati jači, poboljšati kvalitetu odnosa ili samopoštovanje. No, to se vjerojatno ne događa toliko često koliko većina ljudi i dio znanstvenika vjeruje.

Kako su muške pristranosti i predrasude u medicinskim ispitivanjima narušile zdravlje žena

Medicina je žene uvijek i prije svega doživljavala kao reproduktivna bića. Naši reproduktivni organi bili su najveći izvor razlike u odnosu na muškarce – a zato što su bili drugačiji, bili su misteriozni i sumnjivi. Posljedica je bila to da je medicina dugo vremena pretpostavljala da je to jedina razlika. Budući da su žene imale reproduktivne organe, one trebaju rađati, a sve drugo o njima smatralo se nezanimljivim.

Internet kao "moralno ljudsko pravo"; istraživanje

"Pristup internetu nije luksuz, nego zapravo moralno ljudsko pravo i svatko bi trebao imati necenzuriran pristup ovom globalnom mediju – bez naknade za one koji ga sebi ne mogu priuštiti", rekao je dr. Merten Reglitz, predavač globalne etike na Sveučilištu u Birminghamu i glavni autor novog istraživanja. "Bez takvog pristupa mnogi ljudi neće imati smislen način da utječu i pozovu na odgovornost nadnacionalne institucije i kreatore pravila. Ti pojedinci jednostavno nemaju pravo učešća u donošenju pravila kojih se moraju pridržavati i koja oblikuju njihove životne šanse".

Ankica Čakardić za Novosti: Rosa Luxemburg je ciljala u samu srž feminizma

Mislim da je jedan od ključnih razloga taj da feministkinje rijetko čitaju Rosu Luxemburg, napose njezine ekonomske radove, pa radije grade mit o njoj na temelju nekih epizoda iz njezina privatnog života. To nikako ne znači da i te ‘intimne’ teme nisu važne, ali svoditi nasljeđe jedne od najvažnijih političarki, marksistkinja i revolucionarki svih vremena na nekoliko usputnih pisama – mislim da feminizam mora moći bolje od toga.

Andre Wilkens: Europi je potrebna nova kulturalna revolucija

U vrijeme kada digitalne platforme SAD-a i Kine dominiraju europskim javnim prostorom, europske vlade i institucije trebaju također početi ulagati u digitalnu arhitekturu koja se temelji na demokratskim vrijednostima i europskim standardima privatnosti. A umjetnici mogu demistificirati i rehumanizirati digitalnu tehnologiju.

Dejan Ilić: Jednostavnost dobrote

"Dnevnik Diane Budisavljević" publiku u Srbiji, kao uostalom i publiku u Hrvatskoj, suočava sa samo jednim strašnim pitanjem: ako je tako jednostavno činiti dobro, zašto nam je zajednička istorija krcata zločinima? Kako zajednička, tako i ona kada smo se jednom konačno rastali. Lakše je naricati nad žrtvama nego odgovoriti na ovo jednostavno, a teško pitanje.

Tena Erceg: Desna internacionala

Unatoč eksploziji ovakvih pokreta posljednjih godina, stručnjaci za terorizam smatraju da se problem ekstremne desnice i njezinog nasilja još uvijek nedovoljno ozbiljno shvaća u većini liberalnih demokracija. Umjesto toga, vlade se radije bave huškanjem protiv izbjeglica, čime ne doprinose samo vlastitim izbornim uspjesima, nego i onima ekstremne desnice i njihove ideologije, koja je postala najsmrtonosniji nositelj terorizma u zapadnim zemljama.

Roditeljstvo u doba digitalne tehnologije: Opasnosti dijeljenja podataka i zaštita djece na mreži

Roditelji postaju sve svjesniji nedostataka aktivnosti na društvenim mrežama i sve su oprezniji oko toga što i kako dijele. Ovaj trend je potaknut čestim skandalima koji su uključivali Facebook i privatnost podataka kroz posljednjih nekoliko godina, zbog čega sve veći broj korisnika razmišlja o tom što dijeli na platformama društvenih medija.

DW: Žene prehranjuju svijet

U južnoj Aziji i subsaharskoj Africi je svaka druga osoba u poljoprivredi žena, a na globalnom jugu žene su te koje proizvode između 60 i 80 posto hrane. Uprkos tome što obično imaju manje resurse na raspolaganju od muškaraca.

Dimitrina Petrova: Revolucije 1989. i uzroci neliberalnog populizma

Formativno iskustvo teške nepravde nakon 1989. stvorilo je dinamiku koja je, jednu generaciju kasnije, postala specifičan centralno i istočnoevropski brend neliberalne populističke pobune. Bila je potrebna samo jedna generacija da se stigne do tačke u kojoj je prerano da se zaborave, ali prekasno da se isprave sve nepravde ugrađene u temelje novih društvenih hijerarhija. Oko 2010. redistribucija moći je bila dovršena. Više nije bilo lova u mutnom: stroži zakoni i regulative zauzdale su, ali i ratifikovale bogatstvo i imovinu akumuliranu tokom "tranzicije".

Sabine Rennefanz: Podjele u Njemačkoj još uvijek postoje

Možda će po prvi put nakon 1989. veliki broj zapadnih Nijemaca sada početi shvaćati da kraj komunizma i uklanjanje diktature nisu bile tako čista pobjeda. Nešto je i izgubljeno. Kraj DDR-a otvorio je mnoge prilike za istočne Nijemce, ali ih učinio i osjetljivijim na promjene. Postoji strah od iznenadnog gubitka životnog zadovoljstva koje su gradili nakon 1989. godine.

Paula Erizan: Zašto nije lako biti levičarka u istočnoj Evropi

Na mnogo načina, problem u istočnoj Evropi je država – velika, korumpirana, neefikasna i opresivna – što objašnjava zašto i reformisti levog centra i nove, mlade levičarske grupe koje nastaju u građanskom društvu, traže rešenja izvan nje.

RSE: Iz penzije na političku funkciju

Dok za stranačke penzionere uvijek ima mjesta, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, zaključno sa 30. septembrom 2019. bilo je preko 400 hiljada nezaposlenih lica. Od toga je velika većina mladih, a prema podacima Svjetske banke iz 2017. godine, nezaposlenost mladih u BiH je 67,5 odsto.

Dejan Ilić: Šaljivdžija (Simboli pop-kulture u političkim akcijama)

U nedostatku jačih i bolje promišljenih simbola u političkom polju, ljudi posežu za simboličnim resursima iz popularne kulture. Ne tako davno, na protestima su se nosile maske osvetnika, opet iz Moorovog stripa "V kao Vendeta" iz 1988. Gledali smo i kako na Tajlandu studenti podižu tri (srednja) prsta uvis po ugledu na junakinju iz trilogije "Igre gladi" u ime otpora protiv opresivnog vojnog režima. Čak je i ožiljak sa čela Harryja Pottera u restoranima McDonald’s u Sjedinjenim Državama poslužio zaposlenima za oglašavanje i prepoznavanje buntovničkih namera.