Ekologija

Važnost i ugroženost prirodnih "vodenih tornjeva" na Zemlji; istraživanje

"Ono što predlažemo u svom istraživanju je to da bismo planine zaista trebali početi prepoznavati kao globalno bogatstvo Zemlje, a to znači da planinski lanci trebaju biti prioritet u političkim planovima i da treba razviti namjenske politike", rekao je vođa tima koji je vodio istraživanje, profesor Walter Immerzeel sa Sveučilišta Utrecht.

Njemački gradić Bordesholm se uspješno napajao isključivo obnovljivim izvorima energije sat vremena

Prošlog su tjedna stanovnici ovog gradića, njih 7.500, postali prvi stanovnici u cijeloj Njemačkoj koji su na čitavih sat vremena koristili isključivo obnovljive izvore energije. Nakon tih sat vremena, ponovno su se povezali na komunalnu mrežu, a prijelaz je bio potpuno neprimjetan.

Posljednje desetljeće najtoplije ikad zabilježeno, upozorava Izvješće o stanju globalne klime 2019

2019. godina zaključuje desetljeće dosad rekordno visokih temperatura, povlačenja ledenog pokrivača, razine atmosferskog onečišćenja i vanrednih vremenskih prilika uzrokovanih ljudskim aktivnostima, navodi se u izvješću. Ne samo da je posljednje desetljeće bilo najtoplije dosad zabilježeno, nego je u prošloj godini prosječna globalna temperatura bila 1,1°C iznad predindustrijske razine, što je vrlo blizu granice od 1,5°C, kojoj moramo težiti kako bismo izbjegli katastrofalne promjene.

Migracije i klimatske promjene: Nova politička podjela u Europi

U Mađarskoj i drugdje aktivisti traže klimatsku akciju, ali političari kažu da najveću prijetnju predstavljaju migracije.

DW: Crvena lampica - Porast emisija CO2 širom svijeta

Kako države žele postati "klimatski neutralne" do 2050. godine ako ne odustanu od svih fosilnih goriva? Do sada nijedna zemlja nije postavila ovakav cilj. Umjesto toga, proizvodnja uglja, plina i nafte zapravo raste i sa 37 gigatona dostigla je svoj najviši nivo u 2018. godini. Kada bi ispuštanje CO2 imalo cijenu, kod proizvođača energije i kompanija bi se mogli uvesti podsticaji za sve održiviju proizvodnju. Ali "sveobuhvatno uvođenje cijene za emisije CO2" dosad je uzalud traženo na međunarodnom planu, iako se u izvještaju kaže da bi zemaljska kugla do 2050. godine trebala raspolagati sa 85 posto energije koja dolazi iz obnovljivih resursa.

Siromašnim zemljama potrebno je više novca za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena

Jedan od primjera problema koji dolaze je utjecaj porasta razine mora na domove i groblja u otočnim državama na Tihom oceanu. Ova važna kulturna i vjerska mjesta u velikoj su opasnosti od potopa, a obitelji ih koriste generacijama. Klimatske promjene tako ugrožavaju čitavo kulturno iskustvo mnogih ljudi. Slično tome, sredstva za život uništit će se tijekom zagrijavanja, a bit će potreban novac kako bi se ljude obučilo za druga zanimanja.

Nova generacija hidroelektrana "prijeti europskim rijekama", upozoravaju stručnjaci

Čak i male brane mogu imati dramatičan utjecaj na divlje životinje, sprječavajući migraciju riba do mrijestilišta. Europska agencija za zaštitu okoliša tvrdi da su brane povezane s padom populacija lososa, pastrmke, jegulje i jesetra. Prema ovoj agenciji, brane i vještačka jezera na određenim mjestima zadržavaju pijesak, potičući eroziju obale i poplave.

Uginula je Iman, posljednja ženka sumatranskog nosoroga, vrsta službeno izumrla u Maleziji

Kritično ugrožena populacija sumatranskih nosoroga još uvijek postoji u Indoneziji, premda je preostalo manje od 100 primjeraka. Potreba za jačanjem napora u očuvanju i programima uzgoja postaje sve veća.

Švedska: Zemlja revolucije recikliranja

Iako je možda bolji od mnogih alternativa, švedski model nije 100% ekološki prihvatljiv, ako imamo u vidu da se polovica cjelokupnog kućnog otpada spaljuje kako bi se proizvela energija.

Metabolizam planeta Zemlje

Prije industrijske revolucije, ljudi su energiju crpili samo iz one koju daju drugi organizmi koji trenutno žive na Zemlji (u stilu lovaca-skupljača). Otkrivanjem fosilnih goriva, ljudi su stvorili tzv. vremeplov za energiju. Od tada možemo pristupiti energiji koju je Zemlja proizvela tisućama godina ranije. Zbog toga je potrošnja energije postala veća od onoga što trenutna planetarna biosfera može podržati. Profesor Yadvinder Malhi pokazuje da je energetski tok Zemlje izbačen iz ravnoteže, što je rezultiralo štetnim posljedicama za organizam u cjelini – klimatskim promjenama.

DW: Žene prehranjuju svijet

U južnoj Aziji i subsaharskoj Africi je svaka druga osoba u poljoprivredi žena, a na globalnom jugu žene su te koje proizvode između 60 i 80 posto hrane. Uprkos tome što obično imaju manje resurse na raspolaganju od muškaraca.

Upozorenje o izvanrednom stanju klime podržalo 11.000 znanstvenika

Kao rezultat ljudskih aktivnosti postoje posebno uznemirujući trendovi povećanja temperature kopna i oceana, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih pojava, kažu znanstvenici: "Unatoč četrdesetogodišnjim globalnim pregovorima o klimi, uz nekoliko izuzetaka, većinom se nismo uspjeli posvetiti ovom problemu. Posebno su zabrinjavajuće potencijalno nepovratne točke preokreta. Lančane reakcije mogle bi uzrokovati značajne poremećaje u ekosustavima, društvu i ekonomiji, što bi potencijalno moglo dovesti do toga da veliki dijelovi planeta budu nenastanjivi".

Implikacije grijanja planeta i ekstremnih vrućina na radnike

Rad na vrućini je opasan zato što ekstremna vrućina onemogućuje tijelu da se adekvatno hladi. Što je tijelo duže pregrijano, veći su rizici od bolesti povezanih s vrućinom, poput primjerice toplotnih grčeva, toplinske iscrpljenosti, toplotnog udara i u ekstremnim slučajevima smrti.

Break Free From Plastic: Coca-Cola, Nestlé i PepsiCo su najveći zagađivači plastikom

Ovogodišnje najčešće identificirane tvrtke tijekom čišćenja – Coca-Cola, Nestlé i PepsiCo – uglavnom su nudile pogrešna rješenja kada je riječ o plastičnom zagađenju, podcrtavajući time koliko je važno da glasovi izvan sektora robe široke potrošnje zahtijevaju odgovornost i zatraže zaustavljanje proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu.

Korištenje obnovljivih izvora energije moglo bi se udvostručiti u narednih pet godina; izvješće

IEA očekuje da će solarna energija igrati najveću ulogu u brzom pokretanju novog rasta korištenja obnovljivih izvora energije u svijetu jer su padajući troškovi već pali ispod maloprodajnih cijena električne energije u većini zemalja svijeta. Cijena obnovljivih izvora energije trebala bi pasti za još 15-35% do 2024. godine, što će dodatno potaknuti njen rast kroz drugu polovicu desetljeća.