Ekonomija

Almir Muhamedbegović: Kopajući rukama do smrti

Nizak tehnološki nivo eksploatacije i loši sigurnosni uslovi rada u rudničkim jamama u FBiH, koje su same po sebi zbog prisustva metana među najsmrtonosnijim u Evropi, najbolje se ogleda u brojnim pogibijama i stradanjima rudara. Koruptivno upravljanje i nekažnjeni financijski kriminal, koje decenijama vrše uprave rudnika su sigurno jedan od osnovnih razloga za takvo stanje. Obećana modernizacija rudnika se nije mogla provesti iz jednostavnog razloga – krađe teške stotine miliona pod političkim pokroviteljstvom vlasti su mnogo veći prioritet nego osiguranje boljih uslova za rad rudarima.

Rudari su krivi za sve

Krivi su što je od 2009. do 2017. u rudnicima u vlasništvu JP Elektroprivreda načinjen gubitak od 543,2 miliona KM. Krivi su za poreski dug rudnika u Federaciji BiH koji je zaključno s krajem prošle godine iznosio 514 miliona KM. Krivi su za kriminalne javne nabavke koje su tajkunima i partijskim gazdama, ali i direktorima, te članovima nadzornih odbora rudnika donijele dobit koja se mjeri stotinama miliona maraka. Krivi su što im decenijama nisu uplaćivani doprinosi, pa ne mogu ostvariti pravo na penziju, a nemaju ni zdravstveno osiguranje. Krivi su što ugalj umjesto mašinama, kopaju krampama i pri tome nerijetko ginu ili često postaju teški invalidi.

Njemačka priznaje sve više diploma stranih radnika, najviše zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i Srbije

Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

Afganistan: Fakti i kontrakti

Poznato je da su kontraktori – ne samo kompanije koje prodaju oružje, već i vojska civila koji su godinama radili u Afganistanu – bili presudni za funkcioniranje američke vojne mašinerije u toj zemlji. Štoviše, prema brojnim analizama, upravo je njihov odlazak iz zemlje bio ključni faktor koji je doveo do kolapsa afganistanske vojke pa posljedično i talibanske ekspresne ofenzive osvajanja zemlje. Kontraktori su bili zaduženi za održavanje i popravljanje vojne opreme i oružja, za pružanje zračne podrške afganistanskim kopnenim snagama, za provođenje obavještajnih operacija, onih za nadzor i misije izviđanja terena, ali i za opskrbu, kuhanje, čišćenje i općenito logistiku nužnu za provođenje operacija i funkcioniranje vojnih baza, kojih su Amerikanci ondje izgradili više od 500.

DW: Island uvodi četverodnevnu radnu sedmicu

Ideja o četverodnevnoj radnoj sedmici postaje sve popularnija širom svijeta. Španjolska eksperimentira s radnom sedmicom od 32 sata u okviru pilot-programa u koji je uloženo 50 milijuna eura.

Project Syndicate: Ekonomski oporavak posle pandemije

Trenutno izgleda da je oporavak izvesniji u Sjedinjenim Državama, Kini i na azijskim tržištima koja su deo kineskog globalnog lanca. U SAD će pad broja novozaraženih, visoka stopa vakcinacije, rast potrošačkog i poslovnog poverenja, kao i dugoročni efekti fiskalne i monetarne ekspanzije pokrenuti snažan oporavak tokom ove godine.

30 miliona za turističko-ugostiteljski sektor: Pomoć dobile firme bez zaposlenih i one koje su tokom pandemije otpustile radnike

Iako je 30 miliona maraka prvenstveno bilo namijenjeno za očuvanje radnih mjesta Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa SBB-ovom ministricom Editom Đapo novac je dijelilo čak i firmama koje nemaju ili imaju samo jednog zaposlenog. Ministrica Đapo odlučila je nagraditi i firme koje su u pandemiji otpuštale radnike, pa i poslovne jedinice koje nisu upisane u sudski registar!

Joseph E. Stiglitz, Project Syndicate: Da li će korporacijska pohlepa produžiti pandemiju?

Čak i uz odricanje od prava proizvođači vakcina će zaraditi mnogo novca. Procenjuje se da će Pfizer i Moderna prodajom vakcina tokom 2021. godine zaraditi 15 milijardi i još dodatnih 18,4 milijarde dolara, iako su države finansirale veliki deo fundamentalnih istraživanja i obezbedile sredstva za iznošenje vakcina na tržište. Da ne bude nikakve sumnje: ono što muči lidere farmaceutske industrije nije mogućnost gubitka ogromne dobiti. Brine ih to što će biti lišeni monopolskih profita, uključujući i profit od budućih buster vakcina koje će se u bogatim zemljama sigurno prodavati po visokim cenama.

DW: Medicinske sestre i njegovatelji imaju bolje plaće u Njemačkoj

Kada je riječ o priznanju diploma iz inozemstva u ovoj branši samo 2019. godine je priznato 15.500 diploma – 49% više nego u 2018.. U odnosu na 2013. – što je prva godina od početka istraživanja – broj priznatih inozemnih diploma je više nego ušestrostručen. Među njima je najveći broj zdravstvenog i sestrinskog osoblja Filipina (2.900), BiH (2.300) i Srbije (2.000).

Njemačka: Sindikat zahtijeva da sezonski radnici u poljoprivredi budu zaposleni od prvog dana

Veliki broj od oko 350.000 sezonskih radnika u poljoprivredi širom Njemačke angažovan je pod lošim uslovima. Sindikat naglašava da su naročito istočnoevropski radnici suočeni sa „nepodnošljivim uslovima", često moraju da rade po 13 sati dnevno i imaju „lošu platu".

Njemačka: Eksperti procjenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon isteka državne pomoći

Ifo institut i Frankfurter algemajne cajtung svaka dva mjeseca ispituju profesorke i profesore ekonomije na njemačkim univerzitetima. Političari reaguju sporo i nefleksibilno - ovako je sažeo rezultate ispitivanja od ovog utorka Niklas Potrafke, direktor ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju. "Rezultati novog panela ekonomista pokazuju da još ima prostora da se poboljša korona-ekonomska politika"

Savo Bakajlić, Udruženje poljoprivrednika BiH: Bez državne zaštite poljoprivredna proizvodnja će biti ugašena

​Nas tu najviše politika svađa i kroz sve to se mi svi gubimo, u našim idejama, u našim voljama i našim željama. Farme su poluprazne. Ne upušta se više niko u proizvodnju.

Intervju Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice: BiH mora krenuti ispočetka

Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju bolje od toga, kao naprimjer otvoren razgovor o tome da li se zaista decenijama žele opredijeliti i vezati isključivo za ugalj na osnovu interesa jednog preduzeća i ko će, kao prvo, za to platiti cijenu

Almir Muhamedbegović: Pariški sporazum ili globalni nesporazum?

Kao problematična članica Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina, dodatno oslabljena entitetskim energetskim politikama, u sprovođenju mjera u borbi protiv klimatskih promjena, nije uradila baš mnogo. Umjesto da energetsku tranziciju, kao najefikasniji alat u smanjenju emisija, olakša primjenjujući preporuke Energetske zajednice, kleptokratska vlast u Bosni i Hercegovini, poput lijenog i nezainteresovanog učenika, istoj pričinjava, stalne glavobolje.

BiH: Na hiljade nazaposlenih sa fakultetskom diplomom

U Bosni i Hercegovini trenutačno živi 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, od čega je 60 posto nezaposleno.

Zakon o digitalnim tržištima i Zakonom o digitalnim uslugama: Prijedlog koji bi mogao revolucionirati internet

Zakon o digitalnim tržištima („Digital Markets Act", DMA) trebao bi ograničiti tržišnu moć velikih digitalnih tvrtki. Zakonom o digitalnim uslugama („Digital Services Act", DSA) Europska komisija se želi pobrinuti za više transparentnosti u mreži, primjerice kada se radi o tome zašto se korisnicima pokazuju određeni sadržaji ili reklame.