Ekonomija

Intervju Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice: BiH mora krenuti ispočetka

Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju bolje od toga, kao naprimjer otvoren razgovor o tome da li se zaista decenijama žele opredijeliti i vezati isključivo za ugalj na osnovu interesa jednog preduzeća i ko će, kao prvo, za to platiti cijenu

Almir Muhamedbegović: Pariški sporazum ili globalni nesporazum?

Kao problematična članica Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina, dodatno oslabljena entitetskim energetskim politikama, u sprovođenju mjera u borbi protiv klimatskih promjena, nije uradila baš mnogo. Umjesto da energetsku tranziciju, kao najefikasniji alat u smanjenju emisija, olakša primjenjujući preporuke Energetske zajednice, kleptokratska vlast u Bosni i Hercegovini, poput lijenog i nezainteresovanog učenika, istoj pričinjava, stalne glavobolje.

BiH: Na hiljade nazaposlenih sa fakultetskom diplomom

U Bosni i Hercegovini trenutačno živi 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, od čega je 60 posto nezaposleno.

Zakon o digitalnim tržištima i Zakonom o digitalnim uslugama: Prijedlog koji bi mogao revolucionirati internet

Zakon o digitalnim tržištima („Digital Markets Act", DMA) trebao bi ograničiti tržišnu moć velikih digitalnih tvrtki. Zakonom o digitalnim uslugama („Digital Services Act", DSA) Europska komisija se želi pobrinuti za više transparentnosti u mreži, primjerice kada se radi o tome zašto se korisnicima pokazuju određeni sadržaji ili reklame.

Marc Botenga: Cjepivo i diskriminacija

Francuske novine L’Humanité objavile su podatak da će bogate zemlje osigurati 6 milijardi doza za populaciju od milijardu ljudi, dok će za ostale 92 zemlje, 4 milijarde ljudi, preostati 500 milijuna doza

OECD: Prvi put od početka pandemije sad postoji nada u bolju budućnost - Oporavak od koronavirusa trajat će dugo

Izvještaj izričito upozorava da se ne smije prerano obustaviti mjere pomoći. "Cilj bi za sve zemlje trebao biti izbjegavanje preranog i naglog obustavljanja programa pomoći", kaže se u izvještaju. Vlade bi osim toga trebale misliti na to da se stvarno pomogne onima koje je kriza pogodila osobito jako, smatra OECD.

Emanuel Salinas, predstavnik Svjetske banke za BiH i Crnu Goru: Najviše nas brine rast siromaštva

Kada posmatramo prepreke koje onemogućavaju rast ili iskorištavanje potencijala zemlje, u ovom slučaju govorim o BiH, tu su prisutni brojni faktori koji imaju svoju ulogu. Ja lično tu vidim gubitak nade. Vidimo da ljudi uz mnogo zabrinutosti i tuge napuštaju zemlju u potrazi za prilikama na drugim mjestima, prilikama koje ne mogu naći ovdje u zemlji. Taj gubitak ljudskog kapitala je nešto što si zemlja ne može priuštiti.

Mostar: Sindikati zdravstvenih radnika traže kolektivni ugovor

Sindikati traže da se kroz novi kolektivni ugovor regulira povećanje koeficijenata za platu od 0,5 u prvoj godini, te još 0,5 u drugoj godini, kako bi se izjednačili sa povećanjem od 1,2 koje je kroz novi kolektivni ugovor dobio Sindikat doktora medicine i stomatologije HNK-a.

Centralna banka BiH: Broj privrednih subjekata sa blokiranim računima i dalje u porastu

Prema Jedinstvenom registru računa CBBiH, na kraju oktobra 2020. godine bilo je 96.485 poslovnih subjekata sa blokiranim računima (+403) a 52.631 (+219) poslovni subjekat ima blokiran bar jedan račun

Mijat Lakićević: Velika redistribucija - Ono što zaista treba spasiti jeste sama sloboda

Treba prvo, ili makar istovremeno, ispitati šta je i gde je glavni uzrok problema – nepravde, nejednakosti, siromaštva, šta god. U privatnom sektoru, koji je „sebičan i pohlepan“, ili u javnom sektoru, koji je ništa manje i jedno i drugo, a još je i korumpiran i nekompetentan. Šta vredi povećavati poreze ako će te pare političari potrošiti na vojsku i policiju. Hoćemo da damo više za zdravstvo, ali da doktori ne budu prišipetlje vlasti. I za školstvo, dabome – ali da profesori mlade, primerom a ne pričom, uče dostojanstvu, a ne poltronstvu.

Almir Muhamedbegović: Stoljeće rudničkih jama smrti

Žeđ za profitom i snaga vlasti uvijek su pobjeđivali nad pravom na human rad, bez obzira da li je vlast bila careva, kraljeva, "narodna" socijalistička ili današnja "demokratsko-postprivatizacijska". Sadašnja korupcija u upravljanju rudnicima, koja je najviše izražena kroz basnoslovno skupe, često nepotrebne, namještene javne nabavke je smrtonosna za rudare.

Boris Dežulović: Dućan-kafić, kafić-dućan

Ne nadate se valjda još uvijek švicarskoj Hrvatskoj? – trideset godina otkako su stavili hrvatsku pušku o hrvatsko rame, pa nabili hrvatsku lisnicu u hrvatski džep, a hrvatsku glavu u hrvatsko dupe, Hrvati su ispali nacija konobara i prodavačica što služe državne činovnike i u poslijepodnevnoj smjeni piju i kupuju, te alkoholičara i šopingholičarki što u prijepodnevnoj smjeni konobare i prodaju služeći državne činovnike.

Bosna i Hercegovina: Preživljavanje u doba korone

Petra Balaban, penzionerka iz Banjaluke kaže da je njena penzija 190 konvertibilnih maraka (€95). "Kako živim? Jedan lijek je 125 maraka (€62,5). Imala sam moždani, pa tromb, ma svašta nešto. Kako živim? Pa mogu samo s mosta skočiti u vodu, u Vrbas".

Yanis Varoufakis, Project Syndicate: Igre redistribucije

Kada je stigla pandemija i gurnula realnu ekonomiju u još dublju depresiju, svijet finansija se potpuno odvojio od realne ekonomije i pretvorio kapitalizam u neku vrstu tehno-feudalizma.

CCI o javnim preduzećima u BiH: Nema kontrole - nema odgovornosti!

Politički uticaj na zapošljavanje po stranačkoj i porodičnoj liniji, ili plaćanje mita za dobijanje posla, učestala je nezakonita praksa koja za posljedicu ima loše rezultate poslovanja, loše javne usluge, nekompetentne kadrove na važnim pozicijama, nezakonitosti u radu, te neefikasnost i neodgovornost u upravljanju javnim preduzećima u BiH. Sve navedeno dovodi do toga da političke stranke neskriveno smatraju javna preduzeća stranačkim izbornim plijenom pri dogovorima koalicionih partnera za formiranje vlasti na različitim nivoima, bez skoro ikakvog kritičkog osvrta u javnosti spram takvih pojava. Za to vrijeme građani i građanke odlaze iz države, a kao primarni razlog nezadovoljstva navode korupciju, prije svega u oblasti zapošljavanja te društvo nejednakih prilika za sve.

Nova tužilačka farsa: Nakon 8 godina "istrage", nema krivaca za višemilionsku pljačku GP Bosna

Krajem avgusta 2020. godine tužilaštvo zaključuje da su navodi o nezakonitostima poslovnja GP Bosna "paušalni", te zvanično obustavlja istragu protiv rukovodilaca. Da su samo čitali Žurnalove tekstove, tužioci bi mnogo više saznali, ali to očito nije bila namjera