Komentar

Paul Mason: Potreba za potpuno novim ekonomskim sistemom

Kada se sve ovo okonča, kapitalizam neće moći da se vrati u pređašnju normalu. Jer ovo nije bio "egzogeni šok" – kao da je asteroid pogodio inače bezgrešnu planetu. Sumanuta i haotična urbanizacija globalnog juga, seča šuma i razaranje prirodnih staništa već dugo proizvode talas za talasom zoonotičnih virusa. Elite ne haju za to što novi virusi najteže pogađaju društva sa nerazvijenim sistemima javnog zdravstva, lošim sanitarnim i stambenim uslovima, kao i pojedince sa pridruženim bolestima poput astme, srčanih oboljenja i dijabetesa, što takođe nije slučajnost. Sve je to proizvod sistema koji nazivamo kapitalizmom.

Zdravlje i kapitalizam

Obmana neoliberalizma u potpunosti je ogoljena i to je potrebno obznaniti na sav glas. Vremena u kojima je za svakog ekonomskog aktera jedini cilj bio da se "naguma love" moraju prestati jednom za svagda. Javni interes mora ponovo postati prioritet svih javnih politika, a privatni biznis mora doprineti javnom dobru ukoliko želi da tržište ostane onaj mogući okvir ljudskih aktivnosti.

O strahu i mentalnoj zarazi

Prava tragedija bi bila da prođemo kroz ovu pandemiju bez da se promijenimo nabolje. Bilo bi to kao da sve te smrti, te patnje, sve smrti koje dolaze, sve patnje koje dolaze, ne znače ništa.

George Monbiot: Poziv na buđenje

Više si ne možemo priuštiti dominaciju onih koji novac stavljaju ispred života. Ovaj koronavirus nas podsjeća da pripadamo materijalnom svijetu.

Virus pustoši bogate zemlje, što kada pogodi i siromašne?

Ako smo zabrinuti zbog neuspjeha zaustavljanja virusa u zapadnoj Europi i SAD-u, znatno veći horor nas čeka u zemljama u razvoju. S malo sredstava za medicinske intervencije i drugim faktorima rizika kao što su pothranjenost, visoka gustoća stanovništva, život u zajednicama i nedostatak pristupa vodi i perionicama, stopa smrtnosti mogla bi nadmašiti ono što se dosad moglo vidjeti na zapadu.

Dragan Markovina: Balkan, Evropa i izbjeglice

Europski projekt nalazi se ponajprije u ideološkoj i legitimacijskoj krizi, jer je umjesto solidarne Europe, temeljene na jedinstvu vrijednosti, izgradio birokratsku Europu, temeljenu na ekonomskim interesima, što posljedično pogoduje rastu ekstremističke desnice, a samim tim i nemogućnošću centrističkih lidera da prihvate ljude koji žele doći i tako dokinuti paradoks globalizacije, po kojoj slobodno kretanje robe ne prati i sloboda kretanja ljudi.

Intervju s Judith Butler: Radikalna jednakost života

Jednaka ožalivost bi značila da svaki život ima vrednost i smatra se vrednim življenja, vrednim da bude življen, dostojnim da bude življen. Tu ne može biti nejednakosti. Naravno, to je ideal, norma, princip; to za mene znači radikalna jednakost.

DW: Mržnja u srcu Njemačke

Koje mjere mogu biti poduzete da bi se isušilo močvaru mržnje i ludila na Internetu? Jer, to nije virtualni kozmos jadnih i zalutalih duša, koje se tamo iživljavaju - pod zaštitom slobode informiranja. Hanau je još jedan dokaz da huškanje naroda ne ostaje bez posljedica. Nego donosi smrt.

Darko Cvijetić za RSE: Političke elite masovno iskorištavaju naše vjere u mitološke matrice

Kako vrijeme protječe i kako počinjem bivati sve sjeđi, tako uviđam da se mi zapravo vrtimo u krug, da "političke elite", koje nas vode, masovno iskorištavaju te naše vjere u mitološke matrice, koje nam se uporno prikazuju. Nisam preveliki optimist da ćemo mi moći iz ovog kruga da izađemo, barem za naše biologije. To mi je zapravo jedna tužna priča.

George Monbiot: Kultura nekažnjivosti širi se svijetom

Kultura nekažnjivosti širi se svijetom. "Probaj me zaustaviti" implicitni je moto u zemljama od Mađarske do Izraela, Saudijske Arabije do Rusije, Turske do Kine, Poljske do Venezuele. Hvaljenje nepoštivanjem zakona je izraz moći.

Andrej Nikolaidis: Zašto je pravosudni sistem još uvijek na slobodi?

Osnovna funkcija naših pravosuđa je da zaštiti kriminalce, a ona taj posao odrađuju dobro, odlično – sjedi, pet. Povezuje nas, u čvor nas uvezuje, odsustvo pravde – ili makar iluzije pravde. I odsustvo minimalne pravne sigurnosti

Aida Hrnjić: Živjeti s autizmom

Valjda to kod nas ide onom logikom tri puta mjeri, jednom sijeci. Njih, našu djecu, "premjere" sa svih strana i na sve načine za tu crkavicu koju im daju i stalno su u strahu da nisu pretjerali valjda. Te sramotne 384 KM se cijede kroz sva sita i rešeta sistema koji ih dodjeljuje.

Kemal Kurspahić: A šta ima u Davosu?

Kad bi se moglo vjerovati od prečeste upotrebe istrošenoj mantri političkog Sarajeva kako su "euroatlantske integracije najživotniji interes Bosne i Hercegovine", bilo bi logično da njeni predstavnici učestvuju u razgovoru čija su glavna tema bili "novi metodi proširenja". Ali, fokus tog skupa bili su očekivani skori pozivi na početak pregovora o prijemu u Uniju Sjeverne Makedonije i Albanije.

Nejra Latić Hulusić za RSE: Najveći okov društva u BiH je neznanje

Mislim da je to neznanje. Nije više u pitanju bazično obrazovanje jer testovi su pokazali da sam u pravu. Naš obrazovni sistem, ne nudi znanje, nudi nam neku faktografiju napamet, a ono što je stvarno, suštinsko znanje o stvarima i svijetu, nama strašno fali. Nije više pitanje što smo mi neobrazovani, nego smo mi jedne neznalice, koje neće uopšte da promišljaju o svijetu oko sebe. Dok se to ne promijeni, bojim se da ćemo ostati dugo, dugo u ovom političkom i ekonomskom blatu.

Daniel Susskind: Automatizacija poslova jedno je od najvećih pitanja današnjice

Automatizacija nije priča o budućnosti – ona se događa sada. Svakodnevno slušamo priče o takvim tehnologijama, o autonomnim vozilima, o sustavima umjetne inteligencije koji postavljaju medicinske dijagnoze, izrađuju pravne dokumente, projektiraju zgrade – to je nešto što se događa sada; ne u budućnosti. Usko je povezano s nejednakostima koje vidimo.