Komentar

Andrej Đerković: Da sam ja netko (drugi)

"Marka" ili na engleskom "brand" dolazi iz starofrizijskog "označiti vrućim željezom" odnosno žigosanje životinja i imala je zadaću izvještavanja o vlasništvu, što gledajući danas društvo oko sebe i multiplikaciju modnih marki sa imenima Balenciaga, Lacoste, Hilfiger, Boss, Dr. Martens, Levi's, Dior, Chanel na duksericama, kaputima, kapama, mudantama, tenama i koječemu, dovodi do činjenice da je jedan dobar dio današnjeg konzumentskog društva, iako (samo)uvjeren da je slobodan, u bukvalnom vlasništvu istih, tj. diktaturi imena nekoga što uopće nisi ti.

Elisabeth Phillippe: Peter Handke nije samo fini čika koji voli da bere pečurke

Džonatan Litel je 2008. za Handkea imao teške reči koje prenosi London Review of Books: "Kada neka porodica mirno sedi u svojoj kući u Foči i kad im u kuću naprasno upadne čovek s mitraljezom, ćerku lancem veže za radijator i pred ukućanima je siluje, to ne može biti predmet šale. Okej, možete reći da je svet prosto naprosto takav. Ali vas ništa ne primorava da tim zločincima pođete u susret i da ih pozdravite. To je opsceno, a to je upravo ono što je Peter Handke uradio. Možda je on zaista fantastičan umetnik, ali kao ljudsko biće, on je moj neprijatelj… Okej, Peter Handke nikog nije ubio. Ali je zato jedna obična šupčina."

Recenzija filma Bilo jednom u... Holywoodu: Quentin Tarantino stvarno ima "ono nešto"

Quentin Tarantino svojevremeno je najavio da će u svojoj karijeri snimiti ukupno deset filmova i da će se nakon toga povući. Koliko se razumijemo u jednostavne matematičke operacije, poput zbrajanja, on je tu brojku već premašio, ali je zato skovao neki svoj specifičan obrazac u kojem on određuje koji njegovi filmovi tome pripadaju, a koji ne. Stvar je još kompleksnija ukoliko se u obzir uzme i njegov "univerzum" odnosno sklonost da glavne i rubne likove rodbinski i drugačije povezuje kroz filmove, bilo da je njihov kompletni autor ili da je za njih barem napisao scenarij. Bilo kako bilo, "Bilo jednom u Hollywoodu" se uzima za njegov deveti, pretposljednji film ... A to je kompleksan film koji se može analizirati u beskonačnost, kojem se može prilaziti iz mnoštva kutova i o kojem će tek biti pisano

Zlatko Dizdarević: Sedam dana u Siriji

Slika koja istorijski određuje Damask nije promijenjena. I teško će biti. Ni razaranja nije bilo. To što se čeka satima na malo benzina, što cvjeta trgovina i kupovina deviza ispod tezge, što se rađa nova klasa bogatih i arogantnih, što ima lažnih heroja, što se zna ko je kupovao izbjegavanje fronta, sve su i nama poznati plodovi rata

Intervju s Edwardom Snowdenom: "Htjeli su da nestanem"

Knjiga "Trajni dosije" koja je izašla u preko 20 zemalja opisuje prelomni period koji je Snoudena odveo od posla u NSA i CIA u Hong Kong, gde je zbirku klasifikovanih dokumenata predao novinarima Gardijana. Dokumenti su otkrili razmere masovnog nadzora koji sprovode SAD, UK i njihovi saveznici. Snouden je zbog toga na vrhu američke liste traženih osoba i, ukoliko bude uhapšen, preti mu višedecenijska kazna zatvora.

Amit Chaudhuri: Nastanak nove Indije, zemlje kojom vlada strah

Modijeva vizija zemlje je ona koja guši neslaganja i različitosti usprkos povijesti svog naroda.

George Monbiot: Kako se boriti protiv demagogije

Jezik nasilja i bijesa dominira u našem diskursu. Da bismo ga porazili, moramo naučiti ne odgovarati na isti način.

Bilježnica Robija K.: Kad brufen ne pomaže

Doktorica Singolo je dignila ombrve: „Šta je bilo?“ Dida je rekao: „Strava i užas, eto šta je bilo! Smak svita! Najgore od najgoreg!“ Doktorica Singolo je pitala: „Pa šta van je, čoviče? Ne izgledate mi baš tako slabo!“ Dida je nagnijo se prema njoj i rekao je: „Jutros me zabolila škina sa gornje live strane! A to znači da će uskoro bit rata!“

DW: Ubistvo Kašogija - sramota za Saudijsku Arabiju

Prije godinu dana u Generalnom konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu je na posebno svirep način ubijen disident Džamal Kašogi. Saudijska Arabija pokušava da izbriše sve tragove koji vode ka princu Mohamedu bin Salmanu.

George Monbiot: Klimatska kriza i bogaćenje

Smisleni štrajk u ime odbrane živog sveta jednim delom je štrajk protiv želje da povećamo svoje prihode i gomilamo bogatstvo: ta želja je oblikovana, više nego što smo svesni, dominantnim društvenim i ekonomskim narativima. Sebe vidim u štrajku za podršku radikalnom i uznemirujućem konceptu: dovoljno je. Pojedinačno i kolektivno, vreme je da odlučimo šta znači "dovoljno je" i kako da znamo da smo to ostvarili.

Denys Gorbach: Poduzetnici političkog nasilja (II)

Ukrajinska ekstremna desnica prenosi logiku "nasilničkog poduzetništva" izvan isključivo komercijalne i apolitične stvarnosti — te je primjenjuje u domenu političkog osporavanja u kojoj je nezakonito nasilje dragocjen resurs koji se može kupiti i iznajmiti.

Jan-Werner Müller: Neposredna demokracija protiv populizma

Upravo su elite, a ne mase, omogućile brexit i Trampa. Štaviše, besramno elitistički prezir prema direktnoj demokratiji ne samo da potvrđuje populističku retoriku, već istovremeno ignoriše činjenicu da referendumi mogu biti izuzetno efektno oružje protiv populista.

Tena Erceg: Rđava Evropa

Čime bi se to imalo baviti novo povjerenstvo za ‘zaštitu našeg evropskog načina života’? Sudeći po onome što je nova predsjednica EK-a Ursula von der Leyen u ‘pismu misije’ napisala povjereniku Margaritisu Schinasu, jedino što ugrožava ‘naš evropski način života’ su migracije, a jedini način da se on zaštiti jest jačanje Tvrđave Evrope.

Zlatko Dizdarević: Odjednom novi Bliski Istok

Novih realnosti globalizirani silnici nisu svjesni, kada je teren na kojem djeluju Istok. I Bliski i daleki. Ni količina i nalazišta nafte i plina, njihovi putevi i savezi oko njih nisu što su bili. Čak ni oružja i svijest šta se s njim može a šta ne. Ni vječiti pobjednici i gubitnici nisu isti. Nova priča o Jemenu i oko njega, o Americi i Iranu, vjernostima i interesima, prevarama i tradicijama, dronovima i ćilimima ovdje i onde, mora se brzo učiti.

Naomi Klein: Ulazimo u eru klimatskog barbarstva

Belački suprematizam se nije pojavio zato što je nekome sinulo da smisli načine kako da ubije puno ljudi, već zato što deluje u službi zaštite varvarskih i pritom izuzetno profitabilnih aktivnosti. Doba naučnog rasizma počelo je s transatlantskom trgovinom robovima i obezbeđivalo je opravdanje za njenu brutalnost. Sada, kada na klimatske promene odgovaramo zatvaranjem granica, naravno da se pojavljuju teorije koje to opravdavaju, koje vrednosno rangiraju narode. To nadire godinama i više se ne može negirati budući da same ubice glasno govore o tome.