Komentar, Intervju

Edhem Eddie Čustović za RSE: Prenosimo svjetska iskustva na mlade u BiH

Iza svakog projekta stoji desetine a ponekada i stotine ljudi, koji se bave raznim dijelovima tog projekta. Kada neko pripisuje te uspjehe meni, ja to odbijam jer znam da ni jedan projekt ne može da uspije bez velikog tima.

RSE: Državljanstvo BiH najčešće mijenjaju za austrijsko i njemačko

U narednih pet do deset godina može se očekivati još brojnije odricanje od bh. državljanstva.

RSE Most: BiH između Erdoana i Putina

"Mislim da su lideri u Bosni i Hercegovini razvili tu vrstu odnosa o kojima govori kolegica Trivić. Oni podgrijavaju međusobne sukobe od kojh i jedna i druga strana profitiraju. Tih sukoba nikad ne fali. Ja sam prilikom nekih pregovora imao priliku vidjeti da se ti ljudi na ličnoj bazi jako dobro razumiju i slažu", Ešref Kenan Rašidagić.

DW intervju s Karolom Fings: Prije 75 godina - Likvidacija Roma i Sinta u Aušvicu

To je bio genocid koji se negirao. Mnogi su vidjeli, znali ili učestvovali u onome što se dogodilo sa Sintima i Romima u nacističko doba... Istina o Holokaustu Jevreja je takođe prilično kasno stigla u njemačko poslijeratno društvo. Ali bilo je velikih procesa koji su doprinijeli širenju istine, poput procesa „Aušvic". Iako ne tako sveobuhvatan, postojao je i progon zločinaca. A bilo je i odbacivanja antisemitizma jer se podrazumijevalo da je to preduslov za genocid. Sa žrtvama Sintija i Roma situacija je bila drugačija.

Rada Iveković za tjednik Novosti: Žene su svuda prve spasiteljice izbjeglih

S jedne su strane žene tradicionalno spremne za mirotvorstvo, njegu, da hrane i daju a ne oduzimaju život. Otud su historijski zajedno razvile odgovarajući senzibilitet. U vrijeme sukoba one katkad i lakše prelaze granice. Patrijarhat ih u društvo uključuje kao podređene, što im daje, čak i ako su klasno podijeljene, moguću zajedničku platformu. U takvoj atmosferi, mi se lako i neposlušno uključujemo u solidarne akcije. Žene su danas avangarda antiratnih i civilnih udruženja i svuda prve spasiteljice izbjeglih.

Ines Tanović za Radio 27: Vrijeme je da pričamo kako danas živimo

Film "Sin" redateljice Ines Tanović se bavi životom jedne porodice u današnje vrijeme u Sarajevu, odnosno odgojem djece u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, kada su mnoge vrijednosti izokrenute

Green New Deal je prvi korak prema eko revoluciji

Naše je doba obilježeno izborom nenalik onima s kakvim su bile suočene sve prethodne generacije.

Rajko Grlić: Ljudima je dosta friziranja prošlosti

Kultura nije samo film i knjiga. Kultura je i način ophođenja i civilizacijski odnos prema različitosti. Kultura je puno širi pojam, a ona je ovdje nestala.

Amer Osmić: Bosna i Hercegovina nema strategiju protiv odlaska stanovništva

BiH se suočava s velikim problemom depopulacije.

Slaven Škrobot, svjetski putnik: Nema mjesta do kojeg ne mogu stići

"Kada pred sebe stavim cilj, ne odustajem. Nikada do sada nisam odustao niti od jednog planiranog puta", rekao je Slaven.

Dževad Karahasan: Evropa se balkanizuje

Zapadnoevropska kultura sve više ima potrebu i za jednoznačnošću.

Darko Cvijetić: U soliterima su bukvalno susjedi napadali susjede

Živjeli smo do 1992. godine normalno, možemo reći i nesvjesni onoga što će se dogoditi. U tom crvenom soliteru se vidi Jugoslavija koja postoji, a onda i Jugoslavija koja počinje da tone kat po kat. Taj lift biva giljotinom, krećući se po vertikali i skidajući glave, barem metaforički.

Bekim Sejranović: O kozmopolitizmu, izbjeglicama i Norveškoj

Kao autor i kao pisac mislim da nemam nacionalni predznak. Uobičavam da kažem da sam pisac svih onih koji čitaju, pogotovo onih koji kupe moje knjige.

Orhan Pamuk: Demokratija ne treba da se zasniva na sili - Izbori u Istanbulu branili sekularizam u Turskoj

Ja samo pišem o stvarnosti. Moj posao nije da prikrivam greške drugih, već da pišem o njima.

Edin Šarčević: Tegeltija u funkciji uništavanja pravosuđa

VSTV je najodgovorniji za stanje u pravosuđu, on kontrolira i tužioce i sudce i u tom smislu je njegova odgovornost najveća. Ali ne možemo amnestirati ni sudce ni tužioce koji ne reagiraju, koji nemaju nikakve, ni građanske, ni profesionalne hrabrosti i neće da se suprotstave toj primitivizaciji pravosuđa. Ne možemo amnestirati akademsku zajednicu, profesore pravnih fakulteta koji su zavučeni u svoje teorijske ljušture i posmatraju to iz udobne sigurnosti vlastitih fotelja. Ne možemo konačno amnestirati ni političke partije, čiji zadatak jeste da artikuliraju osnovne političke probleme, a u njih spada i stanje u pravosuđu.

Thomas Hofer za DW: Kako dalje u Austriji?

U ponedjeljak će parlament glasovati o nepovjerenju kancelaru Kurzu.