Komentar, Intervju

Dr. Nermin Salkić: Bitno je da ove dvije nedjelje, dok smo na ovako relativno niskim brojkama, sve stavimo pod kontrolu i otupimo oštricu epidemije

Ukoliko mi ne budemo poštovali te mjere prevencije koje sada vlasti preporučuju, neminovno će doći do rasijavanja infekcije u populaciji. Toliki priliv oboljelih u jednom momentu pregazit će i najrazvijeniji zdravstveni sistem i doći ćemo u situaciju kada zdravstveni sistem neće moći da odgovori na sve potrebe stanovništva.

Dr. Jurica Arapović, specijalista infektologije, očekuje vrhunac epidemije u BiH u narednih 15 - 30 dana

Mislim da i sada građanstvo ima ozbiljan pristup i mislim samo da uz poruke 'ostani doma', poštovanje samoizolacije, da nema migracija između gradova i općina, posjete obiteljima starijima, ako se to poštuje, prije ćemo doći do vrhunca i prije ćemo izaći iz ove pandemije

Intervju s Judith Butler: Radikalna jednakost života

Jednaka ožalivost bi značila da svaki život ima vrednost i smatra se vrednim življenja, vrednim da bude življen, dostojnim da bude življen. Tu ne može biti nejednakosti. Naravno, to je ideal, norma, princip; to za mene znači radikalna jednakost.

Darko Cvijetić za RSE: Političke elite masovno iskorištavaju naše vjere u mitološke matrice

Kako vrijeme protječe i kako počinjem bivati sve sjeđi, tako uviđam da se mi zapravo vrtimo u krug, da "političke elite", koje nas vode, masovno iskorištavaju te naše vjere u mitološke matrice, koje nam se uporno prikazuju. Nisam preveliki optimist da ćemo mi moći iz ovog kruga da izađemo, barem za naše biologije. To mi je zapravo jedna tužna priča.

Nejra Latić Hulusić za RSE: Najveći okov društva u BiH je neznanje

Mislim da je to neznanje. Nije više u pitanju bazično obrazovanje jer testovi su pokazali da sam u pravu. Naš obrazovni sistem, ne nudi znanje, nudi nam neku faktografiju napamet, a ono što je stvarno, suštinsko znanje o stvarima i svijetu, nama strašno fali. Nije više pitanje što smo mi neobrazovani, nego smo mi jedne neznalice, koje neće uopšte da promišljaju o svijetu oko sebe. Dok se to ne promijeni, bojim se da ćemo ostati dugo, dugo u ovom političkom i ekonomskom blatu.

Daniel Susskind: Automatizacija poslova jedno je od najvećih pitanja današnjice

Automatizacija nije priča o budućnosti – ona se događa sada. Svakodnevno slušamo priče o takvim tehnologijama, o autonomnim vozilima, o sustavima umjetne inteligencije koji postavljaju medicinske dijagnoze, izrađuju pravne dokumente, projektiraju zgrade – to je nešto što se događa sada; ne u budućnosti. Usko je povezano s nejednakostima koje vidimo.

Paul Mason za Novosti: Britanija se nalazi na prekretnici

Britanija se nalazi na prekretnici koju bismo mogli najbolje opisati kao ‘T raskršće’. Sigurno znamo to da ne možemo nastaviti sa starom liberalnom centrističkom politikom. Ili ćemo napustiti EU, čime skrećemo udesno i postajemo ‘upravljanom demokracijom’ poput Trumpove Amerike, ili idemo ulijevo s Corbynom. Desnica je pritom u prednosti jer je ujedinjena.

Branko Milanović za RSE: Hipokrizija bogatih i kada doniraju

Globalizacija je po svojoj prirodi imala negativan efekat na poziciju srednje klase u razvijenim zemljama zato što su mnogi poslovi premešteni u zemlje trećeg sveta, uglavnom u Aziju.

Krastev: Budućnost kao noćna mora

Izvan istočne Evrope videćete da se budućnost vratila, ne kao projekat već kao noćna mora. Dve su vrste apokaliptičnog scenarija. Jedan potiče sa desnice, koji kaže da će budućnost uništiti naš način života. Svet će preplaviti stranci, transseksualci, roboti i tako dalje. S druge strane, imate novu političku generaciju koja kaže: neće biti uništen naš način života, već život kao takav. Zaboravilo se kako je snažan psihološki uticaj atomska bomba imala na evropska društva, a naročito u Americi i zapadnoj Evropi. Ako uporedite antinuklearni pokret sa savremenim ekološkim pokretom, postoje dve značajne razlike. Prvo, tokom 70-ih je bilo dovoljno naprosto zahtevati od vlasti da ne bace bombu. Danas su vlasti pod napadom ne zbog onoga što rade, već zbog onoga što ne rade. Tako demonstranti na ulicama moraju tačno da znaju šta je to što žele od vlasti da rade. Drugo, u nuklearnom ratu svi bismo umrli zajedno. U klimatskoj katastrofi, oni u srednjoj dobi bi preživeli.

Ankica Čakardić za Novosti: Rosa Luxemburg je ciljala u samu srž feminizma

Mislim da je jedan od ključnih razloga taj da feministkinje rijetko čitaju Rosu Luxemburg, napose njezine ekonomske radove, pa radije grade mit o njoj na temelju nekih epizoda iz njezina privatnog života. To nikako ne znači da i te ‘intimne’ teme nisu važne, ali svoditi nasljeđe jedne od najvažnijih političarki, marksistkinja i revolucionarki svih vremena na nekoliko usputnih pisama – mislim da feminizam mora moći bolje od toga.

John Keane za RSE: Novi populizam je autoimuna bolest demokratije, hrani se nezadovoljstvom

Novi populizam je politički stil koji ima demokratski kvalitet. Šta može biti demokratskije nego vođenje politike u ime naroda? Međutim, ta politika koja se vodi u ime naroda zahteva demagoga, jer je narod neka vrsta apstrakcije, "fantoma", pa onda neko mora da bude njegovo otelovljenje. U toj ulozi se pojavljuju političari poput Trampa, Bolsonara, Orbana. Ovaj novi populizam se hrani nezadovoljstvom ljudi koji su gubitnici ili se pribojavaju dolaska migranata. Populističke partije nastupaju sa politikom u ime naroda, mobilišu građane da bi pobedile.

Intervju s Edwardom Snowdenom: "Htjeli su da nestanem"

Knjiga "Trajni dosije" koja je izašla u preko 20 zemalja opisuje prelomni period koji je Snoudena odveo od posla u NSA i CIA u Hong Kong, gde je zbirku klasifikovanih dokumenata predao novinarima Gardijana. Dokumenti su otkrili razmere masovnog nadzora koji sprovode SAD, UK i njihovi saveznici. Snouden je zbog toga na vrhu američke liste traženih osoba i, ukoliko bude uhapšen, preti mu višedecenijska kazna zatvora.

Naomi Klein: Ulazimo u eru klimatskog barbarstva

Belački suprematizam se nije pojavio zato što je nekome sinulo da smisli načine kako da ubije puno ljudi, već zato što deluje u službi zaštite varvarskih i pritom izuzetno profitabilnih aktivnosti. Doba naučnog rasizma počelo je s transatlantskom trgovinom robovima i obezbeđivalo je opravdanje za njenu brutalnost. Sada, kada na klimatske promene odgovaramo zatvaranjem granica, naravno da se pojavljuju teorije koje to opravdavaju, koje vrednosno rangiraju narode. To nadire godinama i više se ne može negirati budući da same ubice glasno govore o tome.

Eldin Huseinbegović za DW: "Ako odeš, ne zaboravi"

Poenta čitave pjesme je "ako odeš, ne zaboravi me". Ponukalo me nekoliko slučajeva kojim sam svjedočio. Riječ je o slučajevima u kojim stari ljudi, koji su ostali ovdje, nažalost bivaju zaboravljeni od svoje djece. Ovdje se ne radi o tome da je neko otišao u Njemačku ili Ameriku pa da je nekoga zaboravio. Jedni od drugih smo i ovdje udaljeni 5 ili 10 metara, ali se zaboravljamo. To je centralna i glavna poruka ove pjesme. Čitava situacija oko odlaska mladih se uklopila u tu neku moju seharu u koju sam ja slagao te priče.

Radmila Rangelov Jusović za RSE: Funkcionalna pismenost za funkcionalno društvo

Danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja, komuniciranja koje nisu uvijek čak ni pisane forme nekad su to grafičke i neke druge forme, koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano. Da imamo stav u odnosu na to šta je pročitano, da smo sami u stanju da proizvedemo određeni pisani tekst koji, isto tako, nije samo reproduktivni nego ima sadržaj i smisao.