Komentar, Intervju

Krastev: Budućnost kao noćna mora

Izvan istočne Evrope videćete da se budućnost vratila, ne kao projekat već kao noćna mora. Dve su vrste apokaliptičnog scenarija. Jedan potiče sa desnice, koji kaže da će budućnost uništiti naš način života. Svet će preplaviti stranci, transseksualci, roboti i tako dalje. S druge strane, imate novu političku generaciju koja kaže: neće biti uništen naš način života, već život kao takav. Zaboravilo se kako je snažan psihološki uticaj atomska bomba imala na evropska društva, a naročito u Americi i zapadnoj Evropi. Ako uporedite antinuklearni pokret sa savremenim ekološkim pokretom, postoje dve značajne razlike. Prvo, tokom 70-ih je bilo dovoljno naprosto zahtevati od vlasti da ne bace bombu. Danas su vlasti pod napadom ne zbog onoga što rade, već zbog onoga što ne rade. Tako demonstranti na ulicama moraju tačno da znaju šta je to što žele od vlasti da rade. Drugo, u nuklearnom ratu svi bismo umrli zajedno. U klimatskoj katastrofi, oni u srednjoj dobi bi preživeli.

Avdo Avdić za DW: "Ako me žele likvidirati niko me ne može spasiti"

"Većina građana BiH se osjeća nesigurnim, pa se i ja osjećam nesigurnim prvo kao građanin BiH, a tek onda kao novinar. Uopšte ne ističem da su novinari nešto posebno nesigurni, jer je ovdje ugroženo 90 posto građana", rekao je Avdić u intervjuu za Deutsche Welle.

Ankica Čakardić za Novosti: Rosa Luxemburg je ciljala u samu srž feminizma

Mislim da je jedan od ključnih razloga taj da feministkinje rijetko čitaju Rosu Luxemburg, napose njezine ekonomske radove, pa radije grade mit o njoj na temelju nekih epizoda iz njezina privatnog života. To nikako ne znači da i te ‘intimne’ teme nisu važne, ali svoditi nasljeđe jedne od najvažnijih političarki, marksistkinja i revolucionarki svih vremena na nekoliko usputnih pisama – mislim da feminizam mora moći bolje od toga.

John Keane za RSE: Novi populizam je autoimuna bolest demokratije, hrani se nezadovoljstvom

Novi populizam je politički stil koji ima demokratski kvalitet. Šta može biti demokratskije nego vođenje politike u ime naroda? Međutim, ta politika koja se vodi u ime naroda zahteva demagoga, jer je narod neka vrsta apstrakcije, "fantoma", pa onda neko mora da bude njegovo otelovljenje. U toj ulozi se pojavljuju političari poput Trampa, Bolsonara, Orbana. Ovaj novi populizam se hrani nezadovoljstvom ljudi koji su gubitnici ili se pribojavaju dolaska migranata. Populističke partije nastupaju sa politikom u ime naroda, mobilišu građane da bi pobedile.

Intervju s Edwardom Snowdenom: "Htjeli su da nestanem"

Knjiga "Trajni dosije" koja je izašla u preko 20 zemalja opisuje prelomni period koji je Snoudena odveo od posla u NSA i CIA u Hong Kong, gde je zbirku klasifikovanih dokumenata predao novinarima Gardijana. Dokumenti su otkrili razmere masovnog nadzora koji sprovode SAD, UK i njihovi saveznici. Snouden je zbog toga na vrhu američke liste traženih osoba i, ukoliko bude uhapšen, preti mu višedecenijska kazna zatvora.

Naomi Klein: Ulazimo u eru klimatskog barbarstva

Belački suprematizam se nije pojavio zato što je nekome sinulo da smisli načine kako da ubije puno ljudi, već zato što deluje u službi zaštite varvarskih i pritom izuzetno profitabilnih aktivnosti. Doba naučnog rasizma počelo je s transatlantskom trgovinom robovima i obezbeđivalo je opravdanje za njenu brutalnost. Sada, kada na klimatske promene odgovaramo zatvaranjem granica, naravno da se pojavljuju teorije koje to opravdavaju, koje vrednosno rangiraju narode. To nadire godinama i više se ne može negirati budući da same ubice glasno govore o tome.

Eldin Huseinbegović za DW: "Ako odeš, ne zaboravi"

Poenta čitave pjesme je "ako odeš, ne zaboravi me". Ponukalo me nekoliko slučajeva kojim sam svjedočio. Riječ je o slučajevima u kojim stari ljudi, koji su ostali ovdje, nažalost bivaju zaboravljeni od svoje djece. Ovdje se ne radi o tome da je neko otišao u Njemačku ili Ameriku pa da je nekoga zaboravio. Jedni od drugih smo i ovdje udaljeni 5 ili 10 metara, ali se zaboravljamo. To je centralna i glavna poruka ove pjesme. Čitava situacija oko odlaska mladih se uklopila u tu neku moju seharu u koju sam ja slagao te priče.

Radmila Rangelov Jusović za RSE: Funkcionalna pismenost za funkcionalno društvo

Danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja, komuniciranja koje nisu uvijek čak ni pisane forme nekad su to grafičke i neke druge forme, koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano. Da imamo stav u odnosu na to šta je pročitano, da smo sami u stanju da proizvedemo određeni pisani tekst koji, isto tako, nije samo reproduktivni nego ima sadržaj i smisao.

Burhan Sönmez: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

Iako je prošlo gotovo četrdeset godina Turska se još uvijek nalazi u 1980. godini. Sadašnje tursko društvo i politička scena posljedica su tog državnog udara. Recep Tayyip Erdoğan i njegova politika dijete su tog državnog udara. On danas primjenjuje politiku tadašnje vojne hunte. Bez ikakvog pretjerivanja, možemo reći da Turska nije napredovala od 1980. godine. Ona je kao četrdesetogodišnji čovjek koji još uvijek nije prevladao traume iz najranijeg djetinjstva. To je tursko društvo danas i to je izvor mnogih naših problema.

DW: Sifet Avdić - Jedan muzičar iz Tuzle za "Tri pisma iz Sarajeva"

"Tri pisma iz Sarajeva" su jedan od aktualno najpopularnijih albuma iz kategorije tzv. etno-muzike. Kritičari lista "New York Times" su ga proglasili jednim od 100 najznačajnijih albuma na području žanra tzv. "World Music".

Edhem Eddie Čustović za RSE: Prenosimo svjetska iskustva na mlade u BiH

Iza svakog projekta stoji desetine a ponekada i stotine ljudi, koji se bave raznim dijelovima tog projekta. Kada neko pripisuje te uspjehe meni, ja to odbijam jer znam da ni jedan projekt ne može da uspije bez velikog tima.

RSE: Državljanstvo BiH najčešće mijenjaju za austrijsko i njemačko

U narednih pet do deset godina može se očekivati još brojnije odricanje od bh. državljanstva.

RSE Most: BiH između Erdoana i Putina

"Mislim da su lideri u Bosni i Hercegovini razvili tu vrstu odnosa o kojima govori kolegica Trivić. Oni podgrijavaju međusobne sukobe od kojh i jedna i druga strana profitiraju. Tih sukoba nikad ne fali. Ja sam prilikom nekih pregovora imao priliku vidjeti da se ti ljudi na ličnoj bazi jako dobro razumiju i slažu", Ešref Kenan Rašidagić.

DW intervju s Karolom Fings: Prije 75 godina - Likvidacija Roma i Sinta u Aušvicu

To je bio genocid koji se negirao. Mnogi su vidjeli, znali ili učestvovali u onome što se dogodilo sa Sintima i Romima u nacističko doba... Istina o Holokaustu Jevreja je takođe prilično kasno stigla u njemačko poslijeratno društvo. Ali bilo je velikih procesa koji su doprinijeli širenju istine, poput procesa „Aušvic". Iako ne tako sveobuhvatan, postojao je i progon zločinaca. A bilo je i odbacivanja antisemitizma jer se podrazumijevalo da je to preduslov za genocid. Sa žrtvama Sintija i Roma situacija je bila drugačija.

Rada Iveković za tjednik Novosti: Žene su svuda prve spasiteljice izbjeglih

S jedne su strane žene tradicionalno spremne za mirotvorstvo, njegu, da hrane i daju a ne oduzimaju život. Otud su historijski zajedno razvile odgovarajući senzibilitet. U vrijeme sukoba one katkad i lakše prelaze granice. Patrijarhat ih u društvo uključuje kao podređene, što im daje, čak i ako su klasno podijeljene, moguću zajedničku platformu. U takvoj atmosferi, mi se lako i neposlušno uključujemo u solidarne akcije. Žene su danas avangarda antiratnih i civilnih udruženja i svuda prve spasiteljice izbjeglih.