Nauka

Viktor Ivančić: Betoniranje strahovlade - Zna se točno tko bdije nad dobrobiti "hrvatske države", "hrvatskog naroda"

Iznesimo odmah meritum skandala: šef programa javne televizije pismenim se putem ispričao nositelju akademske vlasti što je ta medijska kuća objavila intervju s nepoćudnim profesorom i obećao mu da će, ponovi li se takvo što, novinari biti oštro kažnjeni! Dakle: glavni urednik Hrvatske radiotelevizije dao je riječ rektoru Sveučilišta u Zagrebu – ovjerivši je pečatom i potpisom – da će profesor koji rektora kritizira biti persona non grata na javnom servisu! Rektor tiranizira profesore i studente na Sveučilištu, a glavni se urednik brine da u tome ne bude ometan iz javne sfere, tiranizirajući usput novinare i niže uredničko osoblje

Bol u leđima može biti posljedica evolucije i oblika kičme; istraživanje

Budući da se spondiloliza pojavljuje samo kod ljudi i ne pogađa naše rođake, čovjekolike majmune, odavno postoji pretpostavka da je ona rezultat povećanog stresa na kralježnicu zbog naše jedinstvene sposobnosti da hodamo uspravno

Njemačka: Ivan Đikić i tim sa Instituta za biokemiju otkrili spojeve koji djeluju na sprječavanje širenja koronavirusa - dvije nove potencijalne terapijske strategije za COVID-19

Američka tvrtka Moleculin Biotech posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2DG. Najavili su pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta

Što je laboratorij 4. stupnja sigurnosti i može li virus biti ukraden ili "pobjeći"?

Laboratorija najvišeg, dakle 4. stupnja sigurnosti u čitavom svijetu ima ili se upravo gradi njih jedva četrdesetak. Najviše ih je smješteno u Sjedinjenim Američkim Državama, njih 11, ali i u Njemačkoj ih ima 4. Indija i Švicarska ih imaju po tri, Australija i čak Rusija ih imaju samo po dva, jedan postoji i u Francuskoj, Češkoj, Mađarskoj, Kanadi... I samo jedan trenutno postoji i u Kini. Upravo taj kineski laboratorij najvišeg stupnja sigurnosti je sad dospio u sumnju kako je iz njega nekako dospio i virus korone sa kojim sad vodi bitku čitav svijet: Institut za virologiju u Wuhanu Kineske akademije znanosti.

Sve što trebamo znati o koronavirusu: Virus sada živi među nama. Život drugačiji do kraja godine. Strpljenje i znanje najvažniji. Zablude o '5G', 'virusu iz laboratorije', 'imunitetu krda', 'toplom vremenu', lijeku 'hlorokinu' - znanstvenik Ivan Đikić

Prije svega treba obrazovati građane pa tek onda ići sa mjerama koje im olakšavaju život. Zasigurno je prva epidemiološka mjera da ne popustimo sa izolacijom virusa, a druga poticanje gospodarstva i normalnih životnih procesa. Mi moramo biti svjesni da će virus biti među nama do kraja godine. Neće nestati. Nemamo imunitet bez cjepiva i samo ćemo izolacijskim mjerama držat virus pod kontrolom. U isto vrijeme moramo imati motivaciju građana, suradnju i njihovo strpljenje.

Koronavirus: U potrazi za lijekom i vakcinom, eksperimenti ohrabruju

S obzirom na to da se oko 40 kompanija bavi pronalaskom, ne mislim da će razvoj vakcine biti problem. Međutim, to je proces koji traje oko petnaestak godina, a sada treba da je završimo za nekoliko mjeseci, što predstavlja izazov i zahtijeva strpljenje

Nenad Jarić Dauenhauer: Tri su nova važna otkrića o koroni i nijedno nije dobro

Novo, preliminarno istraživanje, objavljeno u ponedjeljak na platformi Medrxiv.org, koje su proveli šangajski znanstvenici pokazalo je da neke osobe koje su preboljele covid-19 imaju vrlo niske razine antitijela te da ih neke čak uopće nemaju

Utrka za cjepivom i granice inovacija u razvoju lijekova

Sredinom siječnja, znanstvenici iz Kine objavili su sekvencu genoma virusa, ponudivši prvi materijal za desetke istraživačkih laboratorija širom svijeta u utrci za pronalaskom učinkovitih lijekova. Pristupi se dramatično razlikuju. Neki timovi analiziraju učinke postojećih lijekova kao potencijalnih tretmana, neki eksperimentiraju s prenamjenom običnih lijekova. Drugi koriste najnovije tehnologije za modeliranje radikalno novih vrsta cjepiva.

Znanstvenici otkrili bakteriju koja se hrani poliuretanom; istraživanje

"Ovi rezultati predstavljaju važan korak u mogućnosti ponovne upotrebe poliuretanskih proizvoda koje je teško reciklirati", rekao je Hermann Heipieper iz Centra za istraživanje Helmholtz u Leipzigu, jedan od članova istraživačkog tima. No, naglasio je da bi moglo proći i 10 godina prije nego što bi se bakterija mogla koristiti u velikim razmjerima i da je u međuvremenu presudno smanjiti razinu korištenja plastike koju je teško reciklirati i količinu plastike u okolišu.

ESA smanjuje opseg operacija znanstvenih misija

"Naš prioritet je zdravlje naše radne snage i zato ćemo smanjiti aktivnost nekih naših misija, posebice na međuplanetarnim svemirskim letjelicama, koje trenutno iziskuju najveći broj osoblja na licu mjesta", rekao je ESA-in direktor operacija Rolf Densing.

Procjena utjecaja mjera distanciranja na progresiju epidemije u Wuhanu; istraživanje

"Naši rezultati neće izgledati potpuno isto za neku drugu zemlju, jer će struktura stanovništva i način na koji se ljudi miješaju biti različiti. Ali mislimo da se jedna stvar vjerojatno primjenjuje svugdje: mjere fizičkog distanciranje su vrlo korisne i trebamo pažljivo prilagoditi njihovo ukidanje kako bi se izbjegli sljedeći valovi infekcije kada se radnici i djeca vrate u svoju uobičajenu rutinu. Ako ti valovi dođu prebrzo, mogli bi preplaviti zdravstvene sustave", rekao je koautor dr. Yang Liu iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Što su znanstvenici dosad saznali o novom koronavirusu?

Za SARS-CoV-2 znamo samo tri mjeseca, ali znanstvenici mogu dati neke stručne uvide u to odakle je virus potekao i zašto ponaša na ovakav način.

Koronavirus je rezultat prirodne evolucije; istraživanje

Analiza javnih podataka o sekvencama genoma iz SARS-CoV-2 i srodnih virusa nije pokazala nikakve dokaze da je virus proizveden u laboratoriju ili da je na bilo koji drugi način dizajniran.

Uloga podvrsta sisavaca u evoluciji; istraživanje

Postoji snažna veza između raznolikosti vrsta i raznolikosti podvrsta, što ukazuje na to da je raznolikost podvrsta vrlo važan faktor za pojavu raznolikosti vrsta, tvrde znanstvenici. Ustvari, ovaj odnos potvrđuje da se podvrsta može smatrati ranom fazom specijacije – odnosno formiranja novih vrsta.

Na današnji dan: Aleksej Leonov postao prvi čovjek koji je hodao svemirom

Na današnji dan 1965. godine Voskhod 2 lansiran je u svemir zajedno sa Leonovom i Pavlom Belyajevim kao članovima posade. Leonov je izišao iz letjelice te privezan za nju promatrao i slikao Zemlju. Proveo je 12 minuta u povijesnoj "šetnji" svemirom.

Prapovijesna kružna građevina od kostiju mamuta; istraživanje

"Arheologija nam pokazuje više o tome kako su naši preci živjeli u ovom vrlo hladnom i neprijateljskom okruženju tijekom vrhunca posljednjeg ledenog doba", rekao je arheolog Alexander Pryor sa Sveučilišta u Exeteru. "Većina drugih lokaliteta na sličnim zemljopisnim širinama su u ovom periodu bila napuštena, ali ove su se skupine uspjele prilagoditi da pronađu hranu, sklonište i vodu".