Politika

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija

DW: Ћирилица – političko pitanje prvog reda

Republika Srpska i Srbija nedavno su usvojile iste Zakone o očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma. Favorizovanje nematerijalog kulturnog naslijeđa ili politička represija?

Boris Dežulović: Zemljotres mozga

Na pitanje kad će biti obnovljena prva kuća, premijer je odgovorio, citiram: "Bit će kad bude spremno." Riješit će se. Gotovo godinu i pol od zagrebačkog potresa. Petsto dvadeset dana. Pet stotina. Dvadeset. Dana. "Nigdje u svijetu ne ide se tako brzo kad je takva šteta u pitanju." Baš nigdje? Konačno, nakon sedamnaest mjeseci, 8. lipnja 1963. godine – petsto dvadeseti dan od potresa! – u Slobodnoj Dalmaciji objavljena je kratka vijest kako "na obali u Makarskoj nema više tragova prošlogodišnjeg potresa". Bio je to, kako bi rekao jedan, "simbol završetka obnove Makarske". Pet stotina dvadeset dana. Sedamnaest mjeseci. U Makarskoj. Prije suvremene mehanizacije, prije interneta, prije magistrale, prije turizma. Prije gotovo šezdeset godina.

Boris Dežulović: Kad su došli po Beru

Ako je SDP u ovih trideset godina išta dosljedno i do kraja radio, bila je to šutnja. O da, drugovi i drugarice: prije trideset godina zbog svoje je srpske nacionalnosti u vlastitoj kući pred ženom uhapšen, odveden u šumu i rafalom u glavu ubijen jedan zastupnik SDP-a – zastupnik u hrvatskom Saboru! – a njegova vlastita stranka to je tada šupački odšutjela, kao što će o tome šupački šutjeti sve do dana današnjeg, i kao što će, najzad, šupački šutjeti i kad za koji dan Trivunčićeva obitelj bude polagala cvijeće na njegov grob.

Afganistan: Fakti i kontrakti

Poznato je da su kontraktori – ne samo kompanije koje prodaju oružje, već i vojska civila koji su godinama radili u Afganistanu – bili presudni za funkcioniranje američke vojne mašinerije u toj zemlji. Štoviše, prema brojnim analizama, upravo je njihov odlazak iz zemlje bio ključni faktor koji je doveo do kolapsa afganistanske vojke pa posljedično i talibanske ekspresne ofenzive osvajanja zemlje. Kontraktori su bili zaduženi za održavanje i popravljanje vojne opreme i oružja, za pružanje zračne podrške afganistanskim kopnenim snagama, za provođenje obavještajnih operacija, onih za nadzor i misije izviđanja terena, ali i za opskrbu, kuhanje, čišćenje i općenito logistiku nužnu za provođenje operacija i funkcioniranje vojnih baza, kojih su Amerikanci ondje izgradili više od 500.

RSE Most: Zašto se priznanje srebreničkog genocida u Srbiji i RS smatra izdajom?

Ne treba zaboraviti da se iza fasade Srpske napredne stranke kriju oni isti ljudi koji su 1990. godine imali itekako važnu ulogu u širenju mržnje i nacionalizma što je dovelo do zločina i genocida. Oni su danas mnogo veštiji. Koriste populizam za negiranje genocida. Tako im u ovom trenutku odgovora. Mada nisam siguran da bi oni jednog dana možda bili spremni i da ga priznaju ukoliko bi im to donelo nekakav dobitak - Milovan Pisarri, direktor Centra za primenjenu istoriju iz Beograda

Boris Dežulović: Dnevno sveža ljudetina

Kada stoga predsednik sa svojim mečkama na svoj termin na Pink televiziju dolazi sa fasciklima fotografija iz podruma Veljine "kuće strave", pa novinarima obeznanjenim od dosade pokazuje raščetvorena ljudska tela, odsečene prste i prosuta creva, to u stvari hoće da kaže: "Dragi Srbi, ne brinite, sve imamo pod kontrolom, stanje je redovno".

Ivan Čolović: Kako je Novak Đoković postao Srbenda

Đorđe Vukadinović je za svog junaka Noleta izabrao lakši itinerer, dao mu je da ide putem nacionalnog preumljenja, na kome će on od nevine i naivne žrtve beskrupuloznog Zapada postati prkosni borac protiv njega. Tako je svoju priču o tome kako je Nole postao Srbenda Vukadinović dodao već bogatoj literaturi o srpskoj kobi, žrtvi i slavi. A ta literatura – da kažem i ovom prilikom – predstavlja ideološku armaturu nacionalističkih režima u Srbiji, od Miloševića do Vučića.

Valentin Inzko uveo dopunu Kaznenoga zakona BiH: "Ubuduće neće biti moguće nekažnjeno veličati ratne zločince i prekrajati povijesne činjenice"

I ova zemlja ima pravo na univerzalne civilizacijske vrijednosti. Mladim ljudima, rođenim poslije rata, svakodnevno se krade bolja budućnost nauštrb krvave prošlosti. Svi postaju žrtve verbalnoga rata oko interpretacije posljednjega rata, i to mora prestati! Važno je razumjeti da bez istine nema pravde, a bez pravde nužno potrebnoga pomirenja

BIRN BiH video: Umjesto korupcije, institucije istražuju dobru vjeru “zviždača”

Za osam godina otkako prijavitelji korupcije na državnom nivou mogu dobiti status “zviždača”, tek je devet njih dobilo ovaj status koji ih štiti od odmazde. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) godinu dana je pratila kako je jedan “zviždač” kažnjavan nakon što je prijavio korupciju i kako su zakazali predviđeni sistemi zaštite.

Kenan Malik: Navijam za Englesku, ali samo na stadionu

Sport generiše vrstu tribalizma koju ne želim da vidim izvan stadiona. Žestoka i nemilosrdna, to je lojalnost koja ne podleže kontroli razuma.

Edin Osmančević: Posipanje pepelom

Još je 24 dana ostalo do završetka mandata Visokog predstavnika. I još uvijek se može izbjeći opasna zamka posipanja pepelom i javnog priznavanja greške. Odluka koju je davno obećao, a za koju još uvijek ima vremena je odluka o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH. On je to, da vas podsjetim, posljednji put obećao u svojoj izjavi od 22. novembra 2020. gdje je izjavio da ”ukoliko taj zakon ne bude usvojen do 11. jula 2021. godine, Visoki predstavnik u BiH je spreman nametnuti ga.”

DW: Nemoguća misija u BiH

Kakav bi Izborni zakon mogao zadovoljiti apetite nacionalnih lidera u BiH, a da je pri tome usklađen sa zapadnim demokratskim standardima i presudama Evropskog suda za ljudska prava?

Boris Dežulović: Zoki i Plenki - Kill Debill

Srbi, recimo, to gledaju već dobrih petnaest godina: prvotna ideja bila je, doduše, da nacija svoj život potroši čekajući reality seks, ali dobra stara tučnjava na koncu se pokazala boljom. Više od ženske sise Balkance uzbuđuje samo razvaljena muška čeljust.

Slapšak: Senka crnog pantera na sunčanoj strani Alpa

Nosilac revizionističke politike Janez Janša bio je od samog početka glavni politički smutljivac, koji je za tada ogromne sume i protiv međunarodnog embarga prodavao oružje, možda samo na bosanskom ratištu, i pokušao da napravi puč; suđeno mu je, nije osuđen u krajnje sumnjivom procesu.