Priroda

Najbolji prijatelj i "eliksir života": Psi se sve više koriste u otkrivanju bolesti kod ljudi

Istraživanja sve više ukazuju na činjenicu da psi mogu prepoznati različita stanja poput malarije, nekih vrsta raka pa čak i moždani udar kod ljudi, i to u tako ranim fazama kada oboljeli još uvijek ne pokazuju simptome. A to čine radeći ono što im najbolje ide: njuškajući.

Kako je Francuska postala prva zemlja koja je zabranila sve insekticide povezane sa smrću pčela

Znanstvenici smatraju da su neonikotinoidi, razvijeni '90-ih kao alternativa drugim toksičnim insekticidima štetnim i za ljude i za životinje, glavni krivci za fenomen poznat kao "poremećaj kolapsa kolonija", koji je ubio veliki broj pčela diljem svijeta. Francuska je odlučila zabraniti svih pet tipova ovih insekticida, što je izazvalo negativne reakcije dijela poljoprivrednika.

Pronađen fosil jedne od prvih vrsta škorpiona koje su živjele na kopnu

Škorpioni su među prvim životinjama koje su prešle na život na kopnu. Kao takav, Parioscorpio venator čuva tajnu što je to životinjama omogućilo prelazak iz mora na kopno. Iako je vodeno stvorenje, Paroscorpio je imao jedinstvenu anatomiju koja mu je omogućila da živi i na kopnu. Smatra se jednim od najranijih organizama koji su disali zrak.

Mali heroji: Vombati pomažu drugim životinjama da se skriju od požara

Prema izvješćima, vombati su velikodušno pružile utočište drugim životinjama u svojim domovima dok se i same kriju od vatre koja prijeti njihovim staništima. Složeni podzemni tuneli koje su napravili poslužili su kao sigurne kuće i za druge vrste poput valabija i ježaca, omogućujući im da prežive inače kobnu situaciju.

Bambus: Prirodna alternativa štetnijim materijalima

Upotreba bambusa u građevini, automobilskoj industriji i drugim potencijalnim poljima može eliminirati potrebu za materijalima poput čelika, plastike, ugljičnih vlakana itd. To će zauzvrat drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova. Niska cijena bambusa smanjuje ukupne troškove izgradnje i čini je dostupnom svima. Još jedan značajan čimbenik uzgoja bambusa je da se nijedan dio biljke ne baca.

Procvat divljih životinjskih vrsta u evakuiranoj zoni Fukushime; istraživanje

Na više od 267.000 fotografija snimljenih tijekom 120 dana, zabilježena je prisutnost više od 20 životinjskih vrsta. "Naši rezultati nude prve dokaze da su brojne vrste divljih životinja sada u izobilju u cijeloj zoni isključenja u Fukushimi, unatoč prisutnosti radioaktivne kontaminacije", rekao je biolog James Beasley, jedan od autora istraživanja.

Kineska veslokljunka prva proglašena izumrla vrsta 2020. godine

Jangce je najduža rijeka u Aziji i treća najduža u svijetu. Međutim, zbog različitih stresora – brana, pretjeranog izlova, riječnih luka i zagađenja – kineska veslokljunka je postala treća vrsta u ovoj rijeci koja je izumrla posljednjih godina, nakon dupina rijeke Jangce (Baiji) 2006. godine i kineske čepe 2015. godine. Riba je posljednji put viđena 2003. godine, a smatra se da je izumrla između 2005. i 2010. godine.

Opasnosti uzgoja hobotnica

U zatočeništvu i bez stimulacije ove životinje postaju frustrirane i bude im dosadno. Pokazale su zabrinjavajuća ponašanja u uvjetima zatočeništva, uključujući kanibalizam ili hranjenje vlastitim pipcima. Trebamo prepoznati ozbiljan utjecaj na okoliš koji će biti posljedica uzgoja hobotnica i pustiti ove životinje na miru.

Nova otopina kao potencijalno rješenje za prevenciju požara

Glavni problem je u tome što požare ne možemo predvidjeti, no čak i kad bismo to mogli, ne možemo učiniti mnogo da ih spriječimo. No, jedno nedavno otkriće moglo bi promijeniti stvari.

U Meksiku otkrivena nova vrsta 'violinskog pauka' roda Loxosceles, čiji ugriz može izazvati odumiranje tkiva

Ugriz ovih pauka nije fatalan, ali može biti vrlo gadan i najčešće zahtijeva liječničku pomoć. Počinje s relativno bezbolnom ranom na mjestu ugriza koja postaje ljubičaste ili roza boje. Iako koncentracija toksina varira od vrste do vrste, većina pauka ovog roda ima nekrotični otrov. Od 140 poznatih vrsta u svijetu, najmanje 40 ih živi u Meksiku.

Sadnja konoplje mogla bi pomoći očuvanju populacije pčela; istraživanje

"Iako konoplja ne daje nikakav nektar, cvjetovi bogati peludom čine konoplju ekološki vrijednim usjevima. Pored toga, pristup ključnim fitokemikalijama iz peludi i nektara različitih biljnih izvora važan je za sigurniji opstanak i toleranciju na patogene pčela. Daljnje studije koje bi analizirale hranjivu vrijednost peluda konoplje pružile bi snažne dokaze u prilog ekološkim benefitima", komentirali su znanstvenici.

Životni vijek životinja upisan je u njihov DNK. Za ljude je to 38 godina; istraživanje

Znanstvenici su otkrili da su neandertalci i denisovci, izumrli rođaci modernih ljudi, imali maksimalni životni vijek od 37,8 godina. Na temelju procjene DNK, "prirodni" životni vijek modernog čovjeka iznosi svega 38 godina. To se podudara s nekim antropološkim procjenama za rane moderne ljude. Međutim, današnji ljudi mogu biti izuzetak zato što je napredak medicine i načina života produžio naš prosječni životni vijek.

Nova generacija hidroelektrana "prijeti europskim rijekama", upozoravaju stručnjaci

Čak i male brane mogu imati dramatičan utjecaj na divlje životinje, sprječavajući migraciju riba do mrijestilišta. Europska agencija za zaštitu okoliša tvrdi da su brane povezane s padom populacija lososa, pastrmke, jegulje i jesetra. Prema ovoj agenciji, brane i vještačka jezera na određenim mjestima zadržavaju pijesak, potičući eroziju obale i poplave.

Uginula je Iman, posljednja ženka sumatranskog nosoroga, vrsta službeno izumrla u Maleziji

Kritično ugrožena populacija sumatranskih nosoroga još uvijek postoji u Indoneziji, premda je preostalo manje od 100 primjeraka. Potreba za jačanjem napora u očuvanju i programima uzgoja postaje sve veća.

Kako gradovi i umjetna svjetlost mijenjaju evoluciju života

Možda ne postoji razlog da oplakujemo put urbanizacije kojim smo odlučili krenuti, s obzirom na mnoge pozitivne stvari koje je donio čovječanstvu. No, nema sumnje da je to put koji uzrokuje nezaustavljivu promjenu u tome tko smo mi, kao i u tome tko su vrste koje žive uz nas. Uostalom, "Ako nikad ne vidimo Mliječni put kako ćemo znati svoje mjesto u svemiru?"