Priroda

Zašto psi mogu čuti zvukove više frekvencije nego ljudi?

Psi imaju visokofrekventni sluh, što znači da mogu čuti zvukove koje ljudi ne mogu.

Reakcija biljaka na kišu je slična panici; istraživanje

Zašto bi biljka "paničarila" zbog kiše? Iako je voda osnovni sastojak potreban za proces fotosinteze, kiša također može biti prijenosnik bakterija, virusa i gljivičnih spora koje bi mogle naštetiti biljkama. "Iako to čudno zvuči, kiša je zapravo vodeći uzrok širenja bolesti među biljkama", rekao je glavni autor istraživanja, biolog i profesor Harvey Millar s UWA. "Kada kapljica vode kane na list, ona se razbija na manje kapljice vode koje se odbijaju u svim smjerovima. Jedna kapljica može ih [bakterije, viruse, itd.] proširiti i do 10 metara na okolne biljke".

Rakovi mogu naučiti i zapamtiti put za izlazak iz složenog labirinta; istraživanje

Iako su sporiji od glodavaca i sisavaca, rakovi su u stanju naučiti i zapamtiti put do izlaska iz labirinta.

Brazilska biologinja otkrila četiri nove vrste pauka i nazvala ih po članovima omiljenih heavy metal sastava

"To je žanr glazbe koji mi se sviđa i koji obično slušam. Oduvijek sam htjela odati počast Ricku Allenu jer mislim da je on čovjek za primjer", komentirala je biologinja Christina Rheims. "To je bubnjar koji je ostao bez ruke, ali je nastavio svoju karijeru i naučio kako svirati samo jednom rukom. Dakle, i on je jedan od 'Extraordinariusa'".

Zašto planine na Zemlji ne mogu vječno rasti?

Planine na Zemlji ne mogu rasti mnogo više od Mount Everesta. Uzroci za to su gravitacija i stvaranje klizišta zbog rijeka koje erodiraju planinski materijal.

Najdugovječnije životinje na svijetu

Najdugovječnija životinja biološki je besmrtna. Riječ je o tzv. "besmrtnoj meduzi".

Rani ljudi su evoluirali u totalno drugačijim ekosustavima

Kako bi testirali razlike između modernih i drevnih okruženja, znanstvenici su analizirali skup podataka o više od 200 današnjih zajednica afričkih sisavaca i više od 100 fosilnih zajednica koje su živjele u istčnoj Africi tijekom posljednjih 7 milijuna godina, što je vremensko razdoblje koje obuhvaća čitavu evoluciju čovjeka.

[Galerija] Fotografije mjesta koja je ponovno osvojila priroda

U svojoj potrazi za neviđenim i zaboravljenim ljepotama, Jimenez je fotografirao razna mjesta – od zaboravljene sovjetske vojne baze u Bjelorusiji, do obraslog dvorca u Hrvatskog. Umjesto da istražuje povijest mjesta na koje naiđe, Jimenezov rad zapravo pokazuje specifičan trenutak u vremenu. Raspadajuće zgrade podsjećaju nas na neizbježan proces povijesti. Na kraju uvijek divlji svijet uvijek povrati ono što je nekada "zvao" svojim.

Znanstvenici po prvi put zabilježili upotrebu alata kod svinja

Iako mnoge vrste divljih životinja koriste alate, od čimpanzi i vrana do dupina, nitko nije pisao o ovoj pojavi kod svinja, ni kod 17 vrsta divljih svinja ni kod domaće svinje. To je iznenadilo ovu znanstvenicu, posebice kada se u obzir uzme inteligencija porodice Suidae.

Amazonsko pleme Tembe: Gdje se plemenska tradicija susreće s modernim načinom života

Držeći se načina života svojih predaka, ljudi iz plemena uče mlade kako saditi drveće, a uče ih i važnosti očuvanja amazonske prašume. "Uvijek kažem svojoj djeci: ja sam sadila za vas, sada vi morate saditi za svoju djecu", kaže Cidalia Tembe, jedna od žena iz plemena.

Pikselizirane fotografije ugroženih vrsta životinja pokazuju koliko ih je preostalo

Nove fotografije nastale su po uzoru na kampanju WWF-a iz 2008. godine.

Prvi dan jeseni: Kako različite kulture obilježavaju dolazak jeseni

Riječ ekvinocij na latinskom znači "jednaka noć" jer tijekom ovog prijelaznog dana se Sunce nalazi izravno iznad Zemljinog ekvatora. To znači da će sva mjesta na svijetu imati dan i noć gotovo jednake dužine. U većini mjesta će dan trajati duže od noći.

U Keniji pronađena neobična točkasta zebra

Smatra se da je neobična boja kod Tire slučaj melanizma – gdje postoje veće količine pigmenta melanina, koji je odgovoran za tamnu boju kože, kose i krzna.

Zanimljive činjenice o bubamarama

Nisu sve bubamare crvene s crnim točkicama.

Znanstvenici uspješno stvorili dva embrija sjevernog bijelog nosoroga

Embriji su stvoreni pomoću jajašaca koje je međunarodni tim znanstvenika prošlog mjeseca izvadio iz Fatu i Najin i zamrznutih spermija posljednja dva primjerka mužjaka, koji su već uginuli. Dva embrija su bila održiva i sada su pohranjena u tekućem dušiku, a očekuje se da će uskoro biti prebačeni u surogat majku, najvjerojatnije ženku južnog bijelog nosoroga.