Priroda

Znanstvenici uspješno stvorili dva embrija sjevernog bijelog nosoroga

Embriji su stvoreni pomoću jajašaca koje je međunarodni tim znanstvenika prošlog mjeseca izvadio iz Fatu i Najin i zamrznutih spermija posljednja dva primjerka mužjaka, koji su već uginuli. Dva embrija su bila održiva i sada su pohranjena u tekućem dušiku, a očekuje se da će uskoro biti prebačeni u surogat majku, najvjerojatnije ženku južnog bijelog nosoroga.

Dugoživci ili vodeni medvjedići: Najizdržljiviji organizmi na Zemlji

Kada uvjeti postanu negostoljubivi, dugoživci ulaze u stanje tzv. pseudo-smrti, savijaju se prema unutra i ulaze u stanje zastoja, što om omogućuje da prežive sve oblike ludih vremenskih uvjeta – temperature bliske apsolutnoj nuli; zračenja koja bi ubila krdo slonova; pritiske jače od onih u najvećim dubinama oceana.

Južna Amerika: Najbolja destinacija za putovanja

Od susreta s neobičnim endemskim životinjskim vrstama, biciklizma, do zanimljivih arheoloških nalazišta, u Južnoj Americi vam sigurno neće imati kada biti dosadno. Bez obzira putujete li sami, s prijateljima ili obitelji, zemlje Južne Amerike nude sadržaj za sve dobne skupine.

Na sjeveru Tihog oceana pronađena nova vrsta kitova - Berardius minimus

"Već na prvi pogled smo primijetili da su dosta manji, tamniji te da imaju kraći 'kljun' u usporedbi s poznatijim vrstama Berardius kitova", rekao je voditelj istraživanja Tadasu K. Yamada.

Koje bi bile posljedice nestanka amazonske prašume?

Amazonska prašuma jedno je od najnevjerojatnih mjesta na Zemlji. Pokriva 40% površine Južne Amerike i žila je kucavica južnoameričkog gospodarstva. Skladišti 86 milijardi tona ugljika, koji zahvaljujući njoj ne zagađuje našu atmosferu.

Klimatske promjene povećavaju rizik od gljivične bolesti banana

"Iako je gljivica u Honduras vjerojatno stigla na biljkama uvezenim iz Azije, naši modeli pokazuju da su klimatske promjene pogoršale njezin utjecaj", kaže dr. Daniel Bebber, voditelj istraživanja.

Zašto zmije imaju rašljast jezik?

Rašljast jezik pogodan zmijama jer im omogućuje trodimenzionalni osjet mirisa.

Zašto vjerujemo u mit o ludilu tijekom punog Mjeseca?

Znanstvenici su desetljećima analizirali bolničke kartone i policijske zapise i svaki put bi došli do istog zaključka – razdoblje punog Mjeseca nije povezano s čudnijim ponašanjima od onog inače. Nema poremećaja pri porođaju, nema sinkroniziranih menstruacija, nema ludila.

Gljive: Paprena mliječnica - ljuti začin iz šume

Nije još znanstveno utvrđeno da paprena mliječnica ima ljekovite učinke, ali njezin kemijski sastav svakako govori u prilog tome

Populacija tigrova u Indiji se u proteklih pet godina povećala za 33%

U ovoj azijskoj zemlji je 2006. godine bilo samo 1.411 jedinki tigrova. Otada, njihova populacija kontinuirano raste.

Krošnje stabala imaju blagotvoran učinak na psihičko i opće zdravlje

Izloženost krošnjama stabala od 30% i veća, u usporedbi s izloženošću od 0 do 9%, bila je povezana s 31% manjim izgledima doživljavanja psihološkog stresa.

Mount Michael: Jezero lave u vulkanu prekrivenom glacijalnim ledom

Mount Michael je aktivni vulkan u velikoj mjeri prekriven glacijalnim ledom. Njegove padine su opasne, a na vrh se još uvijek nije nitko popeo, što znači da nitko nikad nije zavirio u njegovo grotlo.

Drveće može 'razgovarati': Kanadska znanstvenica dokazala složenu mrežu komunikacija kroz korijenje stabala

Revolucionarni rad znanstvenice Suzanne Simard pokazao je da su drveća međusobno ovisna i kooperativna i da zapravo imaju duboke međusobne veze i odnose.

"Samo vi znate jesmo li uspjeli": Na Islandu napravljena prva spomen-ploča za otopljeni ledenjak Okjökull

Samo na Islandu se nalazi više od 400 ledenjaka, a svi bi oni do 2200. godine mogli doživjeti jednaku sudbinu kao Ok, tvrde znanstvenici.

Parazitska gljivica koja kontrolira ponašanje i ubija mrave

Mangold i njezin tim željeli su otkriti što zapravo tjera mrave da "zagrizu u svoju smrt". Ranija istraživanja pokazala su da, do trenutka kada mrav zagrize vrh grmlja ili grančica, gljivica se već zaplete oko mišića njihove donje čeljusti. Međutim, nije bilo jasno na koji način gljivica pomjera čeljust mrava.

Genetska mutacija kod vinskih mušica kao odgovor na pitanje ljudske dugovječnosti; istraživanje

Izgleda da nas vinske mušice mogu dosta naučiti o dugovječnosti.