Vijesti

Njemački gradić Bordesholm se uspješno napajao isključivo obnovljivim izvorima energije sat vremena

Prošlog su tjedna stanovnici ovog gradića, njih 7.500, postali prvi stanovnici u cijeloj Njemačkoj koji su na čitavih sat vremena koristili isključivo obnovljive izvore energije. Nakon tih sat vremena, ponovno su se povezali na komunalnu mrežu, a prijelaz je bio potpuno neprimjetan.

Un Violador en tu Camino: Čileanska himna protiv silovanja postaje međunarodni feministički fenomen

Najveći performans održan je u Čileu u četvrtak navečer ispred Nacionalnog stadiona u Santiagu – koji je postao poznat kao logor i centar za mučenje nakon vojnog udara 1973. godine koji je na vlast doveo Augusta Pinocheta. Službeno izvješće o stanju ljudskih prava za vrijeme diktature otkrilo je da je gotovo svaka od intervjuiranih žena pretrpjela neki oblik seksualnog nasilja.

Azra Keljalić - Djevojka iz Jajca koja se odlučila suprotstaviti nacionalizmu u BiH

Učenici Jajca nisu željeli nastavljati rat, koji je završen puno prije njihovog rođenja.

Zločinci na tribinama

Na tribinama stadiona diljem bivše države njeguje se promoviranje osuđenih ratnih zločinaca: Navijačka skupina Škripari iz Širokoga Brijega izvjesila je sliku Slobodana Praljka, a u Srbiji prednjače Delije koji veličaju Dražu Mihailovića

Posljednje desetljeće najtoplije ikad zabilježeno, upozorava Izvješće o stanju globalne klime 2019

2019. godina zaključuje desetljeće dosad rekordno visokih temperatura, povlačenja ledenog pokrivača, razine atmosferskog onečišćenja i vanrednih vremenskih prilika uzrokovanih ljudskim aktivnostima, navodi se u izvješću. Ne samo da je posljednje desetljeće bilo najtoplije dosad zabilježeno, nego je u prošloj godini prosječna globalna temperatura bila 1,1°C iznad predindustrijske razine, što je vrlo blizu granice od 1,5°C, kojoj moramo težiti kako bismo izbjegli katastrofalne promjene.

RSE: Odakle bh. političarima (ne)prijavljeni milioni?

Da se u politici može zaraditi na razne načine, pokazala je i nedavna informacija Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine upućena u Parlament BiH, a nakon poslaničkog pitanja zastupnika Damira Arnauta. U njoj stoji kako je od 2015. godine do danas za naknade članovima upravnih odbora, nadzornih i drugih tijela iz džepa građana u ruke zvaničnika otišlo više od tri miliona eura.

Krastev: Budućnost kao noćna mora

Izvan istočne Evrope videćete da se budućnost vratila, ne kao projekat već kao noćna mora. Dve su vrste apokaliptičnog scenarija. Jedan potiče sa desnice, koji kaže da će budućnost uništiti naš način života. Svet će preplaviti stranci, transseksualci, roboti i tako dalje. S druge strane, imate novu političku generaciju koja kaže: neće biti uništen naš način života, već život kao takav. Zaboravilo se kako je snažan psihološki uticaj atomska bomba imala na evropska društva, a naročito u Americi i zapadnoj Evropi. Ako uporedite antinuklearni pokret sa savremenim ekološkim pokretom, postoje dve značajne razlike. Prvo, tokom 70-ih je bilo dovoljno naprosto zahtevati od vlasti da ne bace bombu. Danas su vlasti pod napadom ne zbog onoga što rade, već zbog onoga što ne rade. Tako demonstranti na ulicama moraju tačno da znaju šta je to što žele od vlasti da rade. Drugo, u nuklearnom ratu svi bismo umrli zajedno. U klimatskoj katastrofi, oni u srednjoj dobi bi preživeli.

Mlada populacija Amerikanaca ima sve pozitivnije stavove o komunizmu i socijalizmu; istraživanje

Na kapitalizam se i dalje gleda povoljnije od ostalih ekonomskih sustava, i drži se relativno stabilno na 61%; međutim, takav stav o kapitalizmu slabiji je među populacijom generacije Z i milenijalcima i kreće se oko 50%, što je za 6 i 8 bodova manje u odnosu na 2018. godinu.

Jesu li mogući slobodni i pošteni izbori u Boliviji?

Ujedinjavanje desne opozicije, koja nije poštivala ljudska prava Bolivijanaca, protiv MAS-a unosi neizvjesnost u mogućnost mirnih i poštenih izbora. Ostaje ključno pitanje: ako bi MAS opet pobijedio, bi li bolivijska desnica prihvatila rezultate izbora?

Migracije i klimatske promjene: Nova politička podjela u Europi

U Mađarskoj i drugdje aktivisti traže klimatsku akciju, ali političari kažu da najveću prijetnju predstavljaju migracije.

RSE: Sana Alajmović porijeklom iz Olova jedna od vodećih mladih naučnica u svijetu

"Lijepe su sve te liste i sve te nagrade što smo dobili, sve je to u redu, ali u svojoj glavi sam zacrtala da ćemo mi tek uspjeti kada naš proizvod bude na tržištu, kada ga ljudi budu koristili i kada im bude pomagao. Smatram da smo tek počeli. Jako je dobro da se piše o nama. Ja sam ekonomista u bio branši. Nema mnogo žena koje su ekonomiste, a nisu doktorirale. Ovo sve nije finalna pobjeda. Mi ćemo tek pobijediti kada naš produkt bude na tržištu i kada ljudi osjete da se njihovo zdravlje poboljšava. Tek tada mogu reći da sam uspješna", rekla je Sana.

Vrijeme je da odbacimo mit o 'plemenitom' lovcu-sakupljaču

U kaosu uništavanja okoliša, otuđenja i tjeskobe prouzrokovanih neuspjelim obećanjima kapitalizma, i kako znanje o tim pitanjima postaje sve raširenije, od ovih lovaca-sakupljača tražimo da nam daju odgovore i suprotstave se svemu što uzrokuje naše patnje. To je "egzotizacija". Ona je i nepravedna i ironična. Istovremeno dok cijenimo ideju plemenitog divljaka, mi nastavljamo doprinositi globalnim procesima klimatske krize, robne trgovine i ekstraktivne industrije koja pljačka njihova sredstva za život.

DW: Crvena lampica - Porast emisija CO2 širom svijeta

Kako države žele postati "klimatski neutralne" do 2050. godine ako ne odustanu od svih fosilnih goriva? Do sada nijedna zemlja nije postavila ovakav cilj. Umjesto toga, proizvodnja uglja, plina i nafte zapravo raste i sa 37 gigatona dostigla je svoj najviši nivo u 2018. godini. Kada bi ispuštanje CO2 imalo cijenu, kod proizvođača energije i kompanija bi se mogli uvesti podsticaji za sve održiviju proizvodnju. Ali "sveobuhvatno uvođenje cijene za emisije CO2" dosad je uzalud traženo na međunarodnom planu, iako se u izvještaju kaže da bi zemaljska kugla do 2050. godine trebala raspolagati sa 85 posto energije koja dolazi iz obnovljivih resursa.

Zlatko Dizdarević: Daleko, a među nama

Turska i njeno širenje utjecaja preko osmanskog Balkana do Bihaća ima svoje refleksije na podosta stanovnika ovdje.

Siromašnim zemljama potrebno je više novca za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena

Jedan od primjera problema koji dolaze je utjecaj porasta razine mora na domove i groblja u otočnim državama na Tihom oceanu. Ova važna kulturna i vjerska mjesta u velikoj su opasnosti od potopa, a obitelji ih koriste generacijama. Klimatske promjene tako ugrožavaju čitavo kulturno iskustvo mnogih ljudi. Slično tome, sredstva za život uništit će se tijekom zagrijavanja, a bit će potreban novac kako bi se ljude obučilo za druga zanimanja.

Boris Dežulović: Samoubojstvo s leđa

Nevjerojatni slučaj Filipović – Perška samo je logična krajnja konzekvenca historijske revizije, točka u kojoj taj veličanstveni luping završava tamo gdje je započeo: nešto poput metka koji ispaljen u čelo imaginarnog neprijatelja završava u potiljku revolveraša.