Vijesti, Bosna i Hercegovina

RSE: Zbog zagađenja zraka obolijeva sve više ljudi

Jedan od najvećih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, a vezano za zaštitu okoliša je činjenica da nije uspostavljena Agencija za zaštitu okoliša i Ministarstvo za zaštitu okoliša na državnoj razini. Zbog toga, Europska okolinska agencija ne želi surađivati u punoj mjeri s institucijama koje trenutačno upravljaju zaštitom okoliša, jer su formirane isključivo na entitetskim ili kantonalnim razinama. Posljedica toga je da ogromni novčani iznosi koje ova europska Agencija za zaštitu okoliša, odnosno EU ima, danas za BiH nisu dostupni. Zbog svega toga ispaštaju građani.

RSE: Vršnjačko nasilje među djecom i mladima u BiH

Zilka Spahić-Šiljak, direktorica Transkulturne psiho-socijalne obrazovne fondacije TPO iz Sarajeva, koja protekle tri godine provodi Projekat o vršnjačkom i rodno zasnovanom nasilju u školama na području Srednjebosanskog, Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da je najvidljivije fizičko nasilje, ali postoje i drugi oblici nasilja koji se ne završavaju, čak, ni kada dijete dođe kući.

Aerozagađenje u BiH: Uzroci, posljedice i šta dalje?

Trećina smrti uzrokovanih od moždanog udara, raka pluća i srčanih bolesti posljedica je aerozagađenja

ODA: Lažne nagradne igre na društvenim mrežama

Lažne nagradne igre na društvenim mrežama su pojava koja se ponavlja, i iznova ugrožava korisnike. To je dovoljan pokazatelj o nedovoljnoj medijskoj i informacijskoj pismenosti, i znak da se treba raditi na njenom širenju u društvu, koje još ne odolijeva svim opasnostima kojih su društvene mreže krcate.

DW: Perspektive ekonomije u BiH za 2020. godinu

BiH zavisi od ekonomskih kretanja u zemljama okruženja i EU, jer će u slučaju bilo kakvog oblika recesije to prvo osjetiti Bh izvoznici a nakon toga slijedi ostatak privatnog sektora koji je naslonjen na taj izvoz. Nakon toga dolazi do pada naplate poreza a u takvoj situaciju BiH očekuju budžetski rebalansi. Takve projekcije su realne jer se svi budžeti u BiH baziraju na rastu svih poreza u ovoj godini, što je teško ostvarivo.

RSE: Potrošačka korpa skoro dvije prosječne plaće

Godine 2009. prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosila je 790 KM (395 eura), podaci su Agencije za statistiku BiH koji se nalaze na njihovoj web stranici. To znači da je u proteklom periodu prosječna plata porasla za 142 marke (71 euro), odnosno 14 maraka (sedam eura) godišnje. Sa druge strane, sindikalna potrošačka korpa prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, kako se navodi na a njihovoj web stranici,2009. godine iznosila je 1617 KM (808 eura) i bila je manja za 295 maraka (147,5 eura) nego danas, što opet pokazuje da su troškovi života rasli skoro 30 maraka (15 eura) godišnje.

RSE: Plate u javnom sektoru rastu, privreda stagnira

Za uposlenike javnog sektora u Srednjobosanskom kantonu nova godina donosi povećanje plaća. Slično je i u Republici Srpskoj, uz izuzetak medicinskih radnika kojima, iako se nalaze na budžetu, te spadaju u grupu onih koji najčešće odlaze iz BiH, januarske plate neće biti povećane.

Selvedin Avdić: U polumraku, polusvijetu, na kraju autobusa

Sarajevska policija pronašla je sirijskog mladića ispod italijanskog autobusa. Planirao je preći granice zakačen za mehanizam točkova. Gledam snimak na kojem umiva lice. Policajac sipa vodu. Neki gledalac komentariše: "Džaba trljaš, nećeš postat bijel."

RSE: Šta kažu oni koji odlaze iz BiH: "Nije samo zbog plate"

Prema podacima Unije za održivi povratak BiH u posljednjih šest godina bilježi se rast odlazaka i to iz godine u godinu, kaže za Radio Slobodna Evropa Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije. Od 2013. godine od kada Unija za održivi povratak vodi evidenciju, do sada, kaže ona, BiH je napustilo više od 200.000 ljudi. Zbog najave da će od marta 2020. godine u Njemačkoj stupiti na snagu zakon koji će pojednostaviti dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU procjenjuje se da će odlazak iz BiH biti i veći.

Demografija Bosne i Hercegovine u 2019. godini

Trenutne projekcije predviđaju da će se iseljavanje povećavati a godišnja stopa rasta doći na -0,63% do 2050. godine. Broj stanovnika će prema ovim predviđanjima pasti ispod 3 milijuna do 2055. godine.

CIN: Brčanski grantovi prijateljima i glasačima

Dodjela grantova nevladinim udruženjima postala je unosan biznis za njihove osnivače i lokalne političare u Brčko distriktu. Dok političari na ovaj način kupuju glasove, njihovi prijatelji iz udruženja troše novac bez kontrole.

RSE: Kandidat za bh. ministra pod teretom afera

Kao direktora Fonda za povratak BiH (na toj funkciji je bio punih 11 godina) Mlađena Božovića tužila je Sudu BiH uposlenica Fonda Irina Lovrić, prijavljujući ga za mobing, fizički napad i korupciju. Tada je dobila status prve zaštićene prijaviteljice korupcije.

Šta nam znače PISA rezultati i šta treba poduzeti?

U PISA testiranju sudjelovalo je preko 600.000 učenika, u 79 ekonomija svijeta, a rezultati istraživanja nam prezentiraju koji obrazovni sistemi su najbolji, te preporuke koje su ključne za intervencije u onim sistemima gdje su značajne promjene neophodne. Ciljna skupina u testiranju su učenici u dobi od 15 godina, jer se u većini zemalja OECD-a učenici te dobi bliže kraju obaveznog obrazovanja, te se želi ispitati u kojoj su mjeri pripremljeni za daljnji nastavak školovanja, tržište rada.

Ahmed Burić. Đon namjesto obraza Željka Komšića

To je današnja BiH. Nije važno kakve ideje imaš, niti kakav je tvoj društveni rejting. Važno je samo da si dovoljan "đon", da zaštitiš eventualne partnere koji se nametnu kao većina. I da čuvajući njihove, zapravo čuvaš svoje privilegije.

Selvedin Avdić: Dijagnoza parapatriotizam

Ako je patriotizam ljubav prema domovini, parapatriotizam je ljubav prema vlastitoj poziciji u toj domovini. Patriotizam može biti koristan u doba društvenih kriza, kada može postati pokretačka snaga svih građana, da budu odgovorniji i vrijedniji. Parapatriotizam buja u doba društvenih kriza, uglavnom u vidu parazita koji se kače na budžet.

RSE: Rizici eventualnog povećanja PDV-a

Aktuelni Zakon o PDV-u donesen je još 2006. godine i do danas nije mijenjan. U međuvremenu nije bilo kompromisa ni oko uvođenja diferenciranih stopa, odnosno skupljeg PDV-a na luksuz, a određene životne namirnice i potrepštine.