Vijesti, Bosna i Hercegovina

In memoriam Kemal Kurspahić

Zalagao se za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu državu svih njenih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku, ili bilo kakvu drugu pripadnost

Njemačka priznaje sve više diploma stranih radnika, najviše zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i Srbije

Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

RSE Most: Zašto se priznanje srebreničkog genocida u Srbiji i RS smatra izdajom?

Ne treba zaboraviti da se iza fasade Srpske napredne stranke kriju oni isti ljudi koji su 1990. godine imali itekako važnu ulogu u širenju mržnje i nacionalizma što je dovelo do zločina i genocida. Oni su danas mnogo veštiji. Koriste populizam za negiranje genocida. Tako im u ovom trenutku odgovora. Mada nisam siguran da bi oni jednog dana možda bili spremni i da ga priznaju ukoliko bi im to donelo nekakav dobitak - Milovan Pisarri, direktor Centra za primenjenu istoriju iz Beograda

Valentin Inzko uveo dopunu Kaznenoga zakona BiH: "Ubuduće neće biti moguće nekažnjeno veličati ratne zločince i prekrajati povijesne činjenice"

I ova zemlja ima pravo na univerzalne civilizacijske vrijednosti. Mladim ljudima, rođenim poslije rata, svakodnevno se krade bolja budućnost nauštrb krvave prošlosti. Svi postaju žrtve verbalnoga rata oko interpretacije posljednjega rata, i to mora prestati! Važno je razumjeti da bez istine nema pravde, a bez pravde nužno potrebnoga pomirenja

Boris Dežulović: Daytonski nesporazum

Gospodo, ovdje imam jedan zanimljiv dokument koji se, kako vidite, zove "Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini", kolokvijalno "Daytonski sporazum". Na tridesetoj stranici imate "Aneks 4", a na trideset sedmoj "Članak 5., Predsjedništvo BiH", u kojemu je propisan izbor članova Predsjedništva. Jeste li pronašli?

BIRN BiH video: Umjesto korupcije, institucije istražuju dobru vjeru “zviždača”

Za osam godina otkako prijavitelji korupcije na državnom nivou mogu dobiti status “zviždača”, tek je devet njih dobilo ovaj status koji ih štiti od odmazde. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) godinu dana je pratila kako je jedan “zviždač” kažnjavan nakon što je prijavio korupciju i kako su zakazali predviđeni sistemi zaštite.

RSE: Azir Osmanović ukopava brata i završava pripreme na Arhivu sjećanja na Srebrenicu

"Arhiv je značajan i za sve one koji sumnjaju u priču da je u Srebrenici bio genocid, za sve one koji još nisu raščistili sami sa sobom, što će moći evo i oni pristupiti arhivi Memorijalnog centra u Potočarima i činjenicama doći do istine, a istina je da je u Srebrenici nad Bošnjacima Podrinja u julu 1995. godine počinjen genocid"

Kladanj: Spomenik iz antičkog doba na planini Konjuh - Gusta šuma vijekovima krila rimski put

Lokalitet "Dobra voda" se nalazi na magistralnom putu Tuzla-Sarajevo. Ukoliko dolazite iz ovih pravaca, potrebno je skrenuti u Kovačićima, starim putem za Sarajevo (Stara karaula)

Edin Osmančević: Posipanje pepelom

Još je 24 dana ostalo do završetka mandata Visokog predstavnika. I još uvijek se može izbjeći opasna zamka posipanja pepelom i javnog priznavanja greške. Odluka koju je davno obećao, a za koju još uvijek ima vremena je odluka o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH. On je to, da vas podsjetim, posljednji put obećao u svojoj izjavi od 22. novembra 2020. gdje je izjavio da ”ukoliko taj zakon ne bude usvojen do 11. jula 2021. godine, Visoki predstavnik u BiH je spreman nametnuti ga.”

BIRN BiH: Diskriminacija i targetiranje banjalučkih aktivista ostali nekažnjeni

Za nepune dvije godine, banjalučka policija je protiv aktivista neformalne grupe građana “Pravda za Davida” napisala najmanje 160 prekršajnih i krivičnih prijava čija opravdanost nije potvrđena na sudu. Aktivisti i stručnjaci to smatraju jasnim dokazom diskriminacije i ciljanog kažnjavanja jedne grupe, ali za to niko nije odgovarao.

30 miliona za turističko-ugostiteljski sektor: Pomoć dobile firme bez zaposlenih i one koje su tokom pandemije otpustile radnike

Iako je 30 miliona maraka prvenstveno bilo namijenjeno za očuvanje radnih mjesta Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa SBB-ovom ministricom Editom Đapo novac je dijelilo čak i firmama koje nemaju ili imaju samo jednog zaposlenog. Ministrica Đapo odlučila je nagraditi i firme koje su u pandemiji otpuštale radnike, pa i poslovne jedinice koje nisu upisane u sudski registar!

Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, osuđen na devet godina zatvora za pranje novca i primanje dara

Za krivično djelo primanje dara Čaušević je osuđen na četiri godine, a za pranje novca na šest, te mu je izrečena jedinstvena kazna od devet godina zatvora. Od njega se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela i to novac u iznosu od 575.000 KM, četiri stana i isto toliko poslovnih prostora, te zemljište. Drugooptuženog Anesa Sadikovića Sud BiH u prvostepenoj presudi osudio je na dvije godine zatvora zbog davanja dara pri uvozi tekstila u BiH.

Almir Muhamedbegović: 25. maj – dan prekinute mladosti

Zbog istine bez koje nema pravde i istinskog pomirenja moramo glasno zahtijevati od nadležnih da svi zločinci za ubijene na Kapiji budu kažnjeni. Moramo to tražiti bezuvjetno i za sve, baš sve zločine nad svim nedužnim civilima koji su se desili u ratu Bosni i Hercegovini i zbog kojih i danas pate brojni građani koji su poslije smrti i stradanja svojih najbližih osuđeni da žive bez prava na istinu i pravdu.

RSE: Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH

Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.

DW: Odlazak medicinara - BiH treća po broju pristiglog medicinskog osoblja u Njemačku

Prošle godine je u okviru Programa "Triple-Win" njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu saradnju, u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara. Njih 234 su iz Vijetnama, 210 sa Filipina, 156 iz Bosne i Hercegovine, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije. Ukupni porast broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30 procenata.