Vijesti, Region

Zlatko Dizdarević: Neka druga pamet

Nešto mislim, ako mi je i samo sedmica u ribarskom selu kraj Stona dovoljna za prepoznavanje onoga što ne vidim kroz bezmalo punu godinu tamo, u onom ciljanom i uredno proizvođenom ludilu moga grada, mogu misliti kako je onima koji tu nesvijest mogu sebi priuštiti

Munever Salihović: Migrantima je potrebno da ih vidimo kao ljude

"Jedna stvar koju mi stvarno zaboravljamo, nije tim ljudima isključivo potrebno da ih nahranite, da ih napojite i da im date da spavaju u toplom. Puno potrebnije je da pričate sa njima, da ih prepoznate kao ljude, da ih pogledate oči, da oni nisu broj."

Bosni i Hercegovini se bliži recesija

Jedan od glavni razloga smanjenja privredne aktivnosti u BiH, prema mišljenju makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića, je manji izvoz u Rusiju, Tursku i Kosovo.

Boris Dežulović: Was hast du im 1991 gemacht, Sohn?

Punih dvadeset osam godina – vrijeme za koje je cijela jedna golema, jaka nova Njemačka stigla potpuno zaboraviti Drugi svjetski rat, bolno ga se sjetiti, dohvatiti se s vlastitom noćnom morom, retuširati je i na koncu priznati, pa pasti na koljena pred njenim žrtvama – Hrvatska još čeka jebenu presudu za Branimira Glavaša. Bez ikakvih izgleda da je dočeka za njegova života.

Ljubodrag Stojadinović: Šešelj, čudovišni portret režima

On nije sluga režima. On je režim.

Kemal Kurspahić: Američki i balkanski 'izmi'

Nacionalističko prekrajanje istorije, u kojem se rehabilituju i slave ustaštvo i četništvo i odlikuju predvodnici udruženih zločinačkih poduhvata devedesetih, guraju balkansku djecu rođenu nakon hladnog rata u suprotan smjer od njihovih američkih vršnjaka.

Dževad Karahasan: Evropa se balkanizuje

Zapadnoevropska kultura sve više ima potrebu i za jednoznačnošću.

Ljubodrag Stojadinović: Novakova lekcija domaćoj fukari

Novak ima samo 32 godine, a već je ikona fer pleja u ostvarivanju svoje pobedničke sportske filozofije. Uzor čojstva u najčistijem smislu, as pristojnosti.

Gimnazija Travnik: Dvije škole pod jednom ogradom

"Kako je ograda srušena, ako će i dalje jedna djeca ići po bosanskom planu i programu, a druga po hrvatskom? Kako će se novi Elli i Inas upoznati ako će jednim nastava počinjati ujutro, a drugima poslijepodne?", pita Anes Osmić.

Što dalje nakon gašenja mostarskog Aluminija?

"Nikad ništa nije izišlo na vidjelo, jer njima nije u interesu bilo da iziđe taj kriminal i lopovluk. Oni to mogu i danas, ako hoće, da razotkriju ali nisu htjeli iz razloga što su svi u to bili umiješani: i Vlada i svi ostali koji su gore, ministri. Oni žive na grbači radnika, ne ovih radnika, nego općenito", Miro Zelenika, radnik Aluminija.

Bekim Sejranović: O kozmopolitizmu, izbjeglicama i Norveškoj

Kao autor i kao pisac mislim da nemam nacionalni predznak. Uobičavam da kažem da sam pisac svih onih koji čitaju, pogotovo onih koji kupe moje knjige.

Desni ekstremizam u Srbiji: Kad desnica iskorači u fašizam

Kada desničari iskorače u fašizam? Kako ga prepoznati u društvu u kome je "fašizam" gotovo izgubio smisao olakom upotrebom tog pojma u javnom prostoru. Iz vladajućih krugova opozicione lidere nazivaju fašistima, opozicija često uzvraća istom merom.

Eldin Karić: Tamo gdje je sve laž, istina je opasna po život

Dovoljno je nekoliko fotošopova, lažna wikipedijska biografija i lakovjerni režim, sastavljen od polupismenih amatera, sklonih instant rješenjima i vi već sjedite u luksuznom avionu i letite na sastanak

Zlatko Dizdarević: Slijepi kod očiju

Šta nova garnitura u EU znači za BiH i hoće li nam olakšati ili otežati put prema Uniji...? Možda bi bolje bilo pitati hoće li išta biti bolje kod nas, pa onda eto argumenta za EU da nas ponovo primijete? A ako bi to pitali, moj bi odgovor bio – neće! Zašto? Zato što nije u interesu "lidera", njihovom ličnom i usaglašeno grupnom, da se posvete interesu građana. Zašto? Pa u samoobrani, njih ovakvih u dobru za građane nema. To je bar prirodno.

Zapostavljeno kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine

Kolektivna svijest stanovništva o kulturom nasljeđu BiH je na niskom nivou, a odnos institucija i zavoda koje bi se trebali brinuti o tome je nedovoljan.

Dino Mustafić: Lažni prijatelj Bosne

Etniciziranje društva iz dana u dan je sve agresivnije, odavno se to vidi u pokušajima uspostave koncepta (etnički) "čistih kultura" i nemogućnosti postojanja bilo kakve zajedničke (bosanskohercegovačke) kulture. Jasno je to i kroz subvencije i odnos prema muzejima, kinoteci, galerijama, svemu što ima atribut državne, zajedničke i kolektivne memorije daleke i bliske prošlosti