Vijesti, Region

Edin Zubčević: Na Drini NATO

NATO je svakako na Drini – po Dejtonskom mirovnom sporazumu NATO, a ne Rusija, je dužan za provođenje vojnog dijela sporazuma. Tako da već ima mandat za vojnu intervenciju u Bosni i Hercegovini u slučaju bilo kakvog oblika vojne odnosno sigurnosne opasnosti koja bi mogla ugroziti mirovni sporazum i nedajbože dovesti do rata. Ne treba nikakva i ničija rezolucija, ni Vijeće sigurnosti, jer NATO ima mandat, koji je skoro pa ustavna kategorija jer je sastavni dio mirovnog sporazuma. Crna Gora je svakako NATO, i ubuduće ruski špijuni i domaći izdajnici, njihovi saradnici, neće slobodno vršljati. Nije im ovo više nehladnoratovsko stanje. Ovdje se znaju strane. A Rusija, Bjelorusija i Srbija su na istoj strani.

DW izbor iz njemačke štampe: Da li je nakon Ukrajine na redu Bosna i Hercegovina?

U tesktu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji „povratka dominacije u izgubljenim sferama uticaja nakon Hladnog rata, jedan do sada previđani region igra odlučujuću ulogu". „Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta, Bugarske i Rumunije, cilja na bivše jugoslovenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage." List Velt piše kako je to u Srbiji posebno uspješno.

Viktor Ivančić: Vika i Salama

Zbog tako veličanstvene nesposobnosti – da pustiš da ti poklonjene milijarde propadnu, jer kroz godinu i pol dana nisi u stanju organizirati obnovu bez uobičajenih koruptivnih makinacija, te će zbog "vrijednog rada" državnih institucija unesrećeni građani do daljnjega živjeti u kontejnerima – u svakoj bi iole pristojnoj zemlji vlada neslavno pala, a zatim decenijama bila opanjkavana kao primjer vladajućeg rugla, politička formacija koja je naciji nanijela najveću sramotu. No ne i u Hrvatskoj: usudiš li se ovdje zucnuti o nesposobnosti Vlade, poduzimaš neprijateljski čin prema Hrvatskoj, srljaš u ilegalni, zavjerenički dio društva, priključuješ se "orkestriranim napadima" s ciljem "demontaže države", za koju su, kako je poznato, proliveni hektolitri krvi.

Drago Bojić: Izborni zakon

Bosansko-hercegovačke politike manifestiraju se u doslovnom smislu kao „radikalno zle politike“ antihumane politike, politike mržnje, isključivosti i pljačke, koje sve obesmišljavaju, ubijaju društvenu nadu i razaraju sve što jest i što bi moglo biti zajedničko.

Uspjesi istraživačkih novinara u borbi protiv korupcije: Hapšenja, smjene i zatvorske kazne

Zahvaljujući rijetkim medijima i njihovim istraživačkim novinarima, javnost u Bosni i Hercegovini, ali i daleko izvan granica ove države, saznala je za mnoge afere, pljačke, korupciju, zloupotrebe vlasti. Donosimo kratki pregled...

Almir Muhamedbegović: Kopajući rukama do smrti

Nizak tehnološki nivo eksploatacije i loši sigurnosni uslovi rada u rudničkim jamama u FBiH, koje su same po sebi zbog prisustva metana među najsmrtonosnijim u Evropi, najbolje se ogleda u brojnim pogibijama i stradanjima rudara. Koruptivno upravljanje i nekažnjeni financijski kriminal, koje decenijama vrše uprave rudnika su sigurno jedan od osnovnih razloga za takvo stanje. Obećana modernizacija rudnika se nije mogla provesti iz jednostavnog razloga – krađe teške stotine miliona pod političkim pokroviteljstvom vlasti su mnogo veći prioritet nego osiguranje boljih uslova za rad rudarima.

Boris Dežulović: Aviondžije

Što to Hrvati plate više od milijardu eura, ofarba se i opremi specijalno za Republiku Hrvatsku, zatim dopremi i čuva tamo dvadeset godina, pa na kraju neiskorišteno i neupotrijebljeno proda u staro željezo?

Schwarz-Schilling: "EU u BiH brani svoje vrijednosti!"

Samo međunarodna zajednica sada može okončati ovu katastrofu i zaustaviti one koji napadaju ustavni poredak države BiH. Evropske vrijednosti i ljudska prava danas se brane u Bosni i Hercegovini u ime cijele Evropske unije. Ako nam to u BiH ne uspije, neizvjesna će biti i demokratska budućnost EU. Ne smijemo zatvarati oči pred ucjenama, niti dozvoliti dvostruke standarde kada su u pitanju ljudska prava – moramo zauzeti jasnu poziciju u skladu sa našim vrijednostima. Zato pozivam međunarodnu zajednicu – EU, Veliku Britaniju i SAD – a posebno Njemačku da djeluju i da hitno zaustave katastrofu u koju srlja Bosna i Hercegovina!

Rudari su krivi za sve

Krivi su što je od 2009. do 2017. u rudnicima u vlasništvu JP Elektroprivreda načinjen gubitak od 543,2 miliona KM. Krivi su za poreski dug rudnika u Federaciji BiH koji je zaključno s krajem prošle godine iznosio 514 miliona KM. Krivi su za kriminalne javne nabavke koje su tajkunima i partijskim gazdama, ali i direktorima, te članovima nadzornih odbora rudnika donijele dobit koja se mjeri stotinama miliona maraka. Krivi su što im decenijama nisu uplaćivani doprinosi, pa ne mogu ostvariti pravo na penziju, a nemaju ni zdravstveno osiguranje. Krivi su što ugalj umjesto mašinama, kopaju krampama i pri tome nerijetko ginu ili često postaju teški invalidi.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija

DW: Ћирилица – političko pitanje prvog reda

Republika Srpska i Srbija nedavno su usvojile iste Zakone o očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma. Favorizovanje nematerijalog kulturnog naslijeđa ili politička represija?

Boris Dežulović: Zemljotres mozga

Na pitanje kad će biti obnovljena prva kuća, premijer je odgovorio, citiram: "Bit će kad bude spremno." Riješit će se. Gotovo godinu i pol od zagrebačkog potresa. Petsto dvadeset dana. Pet stotina. Dvadeset. Dana. "Nigdje u svijetu ne ide se tako brzo kad je takva šteta u pitanju." Baš nigdje? Konačno, nakon sedamnaest mjeseci, 8. lipnja 1963. godine – petsto dvadeseti dan od potresa! – u Slobodnoj Dalmaciji objavljena je kratka vijest kako "na obali u Makarskoj nema više tragova prošlogodišnjeg potresa". Bio je to, kako bi rekao jedan, "simbol završetka obnove Makarske". Pet stotina dvadeset dana. Sedamnaest mjeseci. U Makarskoj. Prije suvremene mehanizacije, prije interneta, prije magistrale, prije turizma. Prije gotovo šezdeset godina.

In memoriam Kemal Kurspahić

Zalagao se za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu državu svih njenih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku, ili bilo kakvu drugu pripadnost

Boris Dežulović: Kad su došli po Beru

Ako je SDP u ovih trideset godina išta dosljedno i do kraja radio, bila je to šutnja. O da, drugovi i drugarice: prije trideset godina zbog svoje je srpske nacionalnosti u vlastitoj kući pred ženom uhapšen, odveden u šumu i rafalom u glavu ubijen jedan zastupnik SDP-a – zastupnik u hrvatskom Saboru! – a njegova vlastita stranka to je tada šupački odšutjela, kao što će o tome šupački šutjeti sve do dana današnjeg, i kao što će, najzad, šupački šutjeti i kad za koji dan Trivunčićeva obitelj bude polagala cvijeće na njegov grob.

Njemačka priznaje sve više diploma stranih radnika, najviše zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i Srbije

Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

RSE Most: Zašto se priznanje srebreničkog genocida u Srbiji i RS smatra izdajom?

Ne treba zaboraviti da se iza fasade Srpske napredne stranke kriju oni isti ljudi koji su 1990. godine imali itekako važnu ulogu u širenju mržnje i nacionalizma što je dovelo do zločina i genocida. Oni su danas mnogo veštiji. Koriste populizam za negiranje genocida. Tako im u ovom trenutku odgovora. Mada nisam siguran da bi oni jednog dana možda bili spremni i da ga priznaju ukoliko bi im to donelo nekakav dobitak - Milovan Pisarri, direktor Centra za primenjenu istoriju iz Beograda